Stručnjaci smatraju da podaci o prosječnim platama u BiH nisu relevantan uvid u ekonomsko stanje budući da su u javnom sektoru znatno veće plate nego u privatnom. Prosječna razlika između plate u javnom i privatnom sektoru je, prema podacima Svjetske banke koja se poziva na Anketu radne snage u BiH u 2017. godini, najveća u regiji.
"Ukupna izdvajanja za plate u državnim preduzećima su smanjena od 2014. godine, ali i dalje su izvor finansijske podrške; smatra se da zapošljavanje u državnim preduzećima ovisi od stranačkih veza a ne od profesionalnih kvalifikacija; oni koji dolaze na tržište rada radije traže posao u državnim preduzećima nego u privatnim firmama", navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine krajem januara je objavila Informaciju o konkurentnosti bosanskohercegovačke ekonomije, a u kojoj se navodi da je gotovo zanemariv godišnji rast prosječnih neto plata u BiH.
"Konkretno za 2017. godinu možemo vidjeti da je prosječna nominalna plata u BiH, u odnosu na 2016., porasla za 1,5 posto, da je prosječna stopa inflacije iznosila 1,3 posto tako da dobijemo skoro zanemariv godišnji rast prosječnih neto plata od 0,2 posto", navodi se u informaciji.
Kada se posmatra BDP po stanovniku, korigovan za paritet kupovne moći (PKM), u 2017. godini u BiH je iznosio 32 posto prosjeka EU. Time se BiH (zajedno s Albanijom koja je u 2017. godini ostvarila 30 posto, Makedonijom i Srbijom - 36 posto) već godinama nalazi na dnu liste evropskih zemalja s najnižim životnim standardom.
"Od zemalja regije prednjače Hrvatska sa 62 posto i Crna Gora sa 46 posto evropskog prosjeka. Ukoliko bi se zadržale ovakve godišnje stope rasta, BiH bi trebalo puno vremena kako bi dostigla trenutni EU prosjek (mjeren BDP-om po stanovniku korigovan za paritet kupovne moći). Za dostizanje nivoa životnog standarda u EU bilo bi neophodno da Bosna i Hercegovina u narednih 30 godina ostvaruje godišnju stopu rasta BDP-a od blizu 6 posto", navodi se u informaciji.
