Prvi avioni sa aerodroma u Trebinju trebali bi poletjeti 2022. godine
Mihajlović je navela da bi, s obzirom na složene procedure planiranja i period neophodan za izradu tehničke dokumentacije i ishodovanje dozvola za gradnju, sa radovima na glavnom aerodromu Trebinje najranije moglo da se počne u drugoj polovini, odnosno do kraja 2021. godine, te dodala da, u zavisnosti od odabrane lokacije i izabranog modela, trajanje gradnje aerodroma može biti različito.
Ona je naglasila da će se pokušati obezbijediti uslovi da prvi avioni polete sa aerodroma u Trebinju već 2022. godine, ističući da će za razvoj punog, predloženog kapaciteta, biti potrebno do četiri godine.
Mihajlović je istakla da je, odmah po dogovoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Srbija predložila nadležnima iz Republike Srpske tri moguće lokacije za aerodrome, i to u blizini Trebinja dvije i jedne kraj Gacka.
"Nakon analize lokacija, na ministarskom nivou ćemo se opredijeliti za konačnu. Nakon toga, RS će izraditi plansku dokumentaciju i bit će napravljen sporazum o određivanju-osnivanju budućeg aerodromskog operatera, finansiranju tehničke dokumentacije i izvođenja radova", rekla je Mihajlović za Glas Srpske.
Ona je istakla da bi, osim veze sa Banjom Lukom, Sarajevom, Mostarom, Tuzlom i aerodromima u Srbiji i ostalim zemljama iz okruženja, ovaj aerodrom građanima i privredi u RS omogućio povezanost sa cijelim svijetom.
"U saobraćajnom smislu bio bi alternativa aerodromima u pomenutim gradovima, Aerodromu Dubrovnik i Tivat", rekla je Mihajlović, dodajući da se aerodrom Trebinje planira u kvalitetu višem od svih u okruženju.
Govoreći o projektu brzog puta Sarajevo-Beograd, Mihajlović je navela da je izgradnja ovog autoputa započeta u 2019. godini na dionici Sremska Rača-Kuzmin, čija je dužina oko 18 kilometara, a vrijednost radova oko 220 miliona eura, uključujući izgradnju novog mosta preko Save.
"Gradilišta u Srbiji nisu stala za sve vreme epidemije, kao ni tokom vanrednog stanja. To se odnosi i na ovaj projekat. Ove sedmice, na gradilištu ove dionice, gdje je glavni izvođač turska kompanija Tašjapi, na lokaciji novog mosta preko Save, prisutno je oko 140 radnika i oko 100 jedinica mehanizacije. Za drugu dionicu, Požega-Užice-Kotroman (granica sa BiH), započeta je izrada projektno-tehničke dokumentacije. Dužina ove dionice bit će oko 60 kilometara", pojasnila je Mihajlović.
Ona je navela da se vrijednost autoputa Beograd-Sarajevo na teritoriji Srbije procjenjuje na 1,05 milijardi eura, a računajući i dionice u BiH, ukupna vrijednost iznosi dvije milijarde eura, što ovaj projekat čini jednim od najvrednijih u regionu.
Kada je riječ o izgradnji dionice od Bijeljine do Rače, za šta će, prema najavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Srbija izdvojiti 100 miliona, od potrebnih 140 miliona eura, Mihajlović je istakla da je važno da se Srbija i BiH što bolje infrastrukturno povežu radi bržeg razvoja regiona.
"Tome će doprinijeti izgradnja autoputa Brčko-Bijeljina-Rača, u čijem finansiranju će učestvovati i Srbija, koja već gradi dionicu autoputa Sremska Rača-Kuzmin, koji bi trebao dalje da se poveže sa dionicama čija je gradnja planirana na teritoriji BiH, gdje je Bijeljina prva važnija tačka sa kojom će ovaj autoput biti povezan. Očekujemo razgovore o konkretnim koracima u vezi sa realizacijom izgradnje autoputa na dionici od Bijeljine do Rače", navela je Mihajlović.
Ona očekuje i da ove godine konačno bude pušten u saobraćaj novi most preko Drine, između Ljubovije i Bratunca, naglasivši da je za to potrebno da bude završena izgradnja zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji BiH.
Mihajlović je dodala da je, osim toga, u planu rekonstrukcija 11 mostova između Srbije i BiH.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
