Addiko Bank Sarajevo, UNFPA i Austrijska razvojna agencija: Promocija politike usmjerene na porodicu
Ovo partnerstvo dio je programa "Veći izbor" koji jača kapacitete vlasti i privatnog sektora potrebne za osmišljavanje i provedbu rodno osjetljivih porodičnih politika kako bi se pomoglo ženama i muškarcima da uravnoteže radne obaveze s porodicom, poslovima brige i njege i kućnim obavezama. Na taj način će se izbjeći održavanje štetnih rodnih normi, uloga i stereotipa o poslovima brige i njege.
Addiko Bank d.d. Sarajevo se na temelju pomenutog partnerstva obavezala nastaviti misiju koju je i ranije provodila, a to je podrška razvoju zaposlenih, posebno mladih ljudi omogućujući im da razvijaju svoju karijeru, dok istovremeno vode brigu i o svojim porodicama.
Prisutnima se obratila Suzana Tihi-Babić, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima Addiko banke, te iskazala zadovoljstvo time što je Banka dio ovoga projekta i što će i onaj način podržati i promovisati politike usmjerene na porodicu.
"Addiko banka je po svojoj kulturi, vrijednostima i strateškom opredjeljenju podrške zaposlenicima u balansiranju privatnog i poslovnog, prirodan partner ovog divnog projekta. Mnoštvo naših inicijativa i aktivnosti koje su usmjerene ka dobrobiti zaposlenih sada su postale standard i u drugim kompanijama. Radujemo se dijeljenju dobrih praksi i učenju jedni od drugih, kao i eksternoj validaciji od strane izvrsnih UNFPA konsultanata. Addiko banka, sa svojim politikama i praksama želi da bude primjer ostalim kompanijama u kreiranju radnog okruženja i kulture koja podržava razvoj karijera i posvećenost porodici", istakla je Tihi-Babić.
Željko Blagojević, voditelj Odjela za stanovništvo i razvoj u UNFPA, istakao je hitnu potrebu za promjenama.
"U Bosni i Hercegovini je polovina radno sposobnih žena spriječena da učestvuje na tržištu rada jer im je briga za djecu i porodicu prioritet ispred karijere. Za više od pola miliona neaktivnih ili nezaposlenih žena potrebno je stvoriti okruženje u kojem će im biti dostupne odgovarajuće javne usluge brige o djeci i dugotrajne brige i njege kako bi imale vremena i mogućnosti da ojačaju svoj ljudski kapital i doprinesu socioekonomskom razvoju svoje porodice i društva. Privatni sektor ključni je partner u oslobađanju potencijala žena kroz pružanje podrške, jačanje vještina i stvaranje radnih mjesta prilagođenih porodici koja omogućavaju ženama da u potpunosti sudjeluju na tržištu rada", kazao je Blagojević.
Amra Kapo, vanredna profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, nadovezala se na ovu izjavu i predstavila istraživanje o tome kako generacija Z zamišlja rodno transformirajuća radna mjesta prilagođena porodici.
"Naše istraživanje o generaciji Z - mladim ljudima rođenim između 1997. i 2012 - pokazuje da njihovi stavovi prema politikama prilagođenim porodici pokreću novi val promjena na radnom mjestu. Odrasli u eri tehnoloških inovacija i digitalne transformacije, zaposleni iz generacije Z poznati su po svojoj prilagodljivosti, kreativnosti i snažnoj želji za održavanjem zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Više od prethodnih generacija, oni traže radna okruženja koja daju prioritet fleksibilnosti, mentalnom zdravlju i osobnom razvoju", istakla je Kapo.
Mersiha Mima Mehić, izvršna direktorica Kolektiva/MojPosao.ba i organizatorica konferencije Drive istakla je prednosti politika usmjerenih na porodicu za preduzeća.
"Promoviranje politika usmjerenih na porodicu ključno je za poticanje inkluzivnih, produktivnih radnih mjesta. Kompanije koje daju prioritet ovim politikama omogućavaju zaposlenima da bolje usklade svoj profesionalni i privatni život, što dovodi do većeg zadovoljstva poslom, lojalnosti i općeg učinka. Okruženja prilagođena porodici ne samo da podržavaju rodnu ravnopravnost, nego i doprinose zdravijoj radnoj snazi i snažnijim zajednicama. Provedbom ovih politika, mi ulažemo u dugoročan uspjeh i osoba i preduzeća, pritom stvarajući održivi rast za društvo u cjelini", istakla je Mehić.
Pokrenut 2020. godine u regiji, ovaj program već je postigao značajne rezultate za kompanije koje u njemu sudjeluju, uključujući veće zadržavanje talenata, povećanu rodnu ravnotežu u vodstvu i smanjene troškove fluktuacije zaposlenih pružanjem bolje podrške zaposlenicama koje se vraćaju s porodiljskog odsustva. Osim toga, kompanije bilježe niže stope izostanaka s posla zbog uvođenja prostora prilagođenih djeci, pomažući zaposlenima da efikasnije uravnoteže brigu o djeci i rad.
Ove pozitivne promjene poboljšale su dobrobit zaposlenih, potaknule postizanje ekonomskih rezultata i ojačale otpornost zemlje na demografske promjene.
