"Posljednji put smo bili bitni u periodu pokreta nesvrstanih, kada smo žonglirali između Sovjetskog i Zapadnog bloka. Iako za taj period izuzetno dobra politička pozicija, koja je jednoj relativno maloj i nerazvijenoj zemlji dala i prenapuhani geopolitički značaj, pokazala se kao neodrživa, što interno, što eksterno", objašnjava Cigler.
Politička bitnost naše zemlje za podlogu je morala imati dugoročno održivu ekonomsku snagu i organski, a ne vještački stvoreno jedinstvo i koheziju oko nacionalne koristi i interesa građana i državne zajednice, navodi on i naglašava da je ono što se ipak može naučiti iz tog perioda strateško posmatranje šireg okvira geopolitičkih i ekonomskih struja te pozicioniranje u odnosu na njih.
Najpoželjnija zemlja za multimilijardere na 2 km2
Kao uspješan i održiv primjer pozicioniranja male zemlje navodi Švicarsku, čija historija pokazuje mogućnost, ali i neophodnu disciplinu potrebnu za održavanje statusa relevantnosti.
"Još zanimljiviji primjer je Kneževina Monako, grad Monte Carlo, gdje sam imao prilike poslovno boraviti u više navrata 2015. godine. Nadaleko poznata po princezi Grace, slikama luksuza, kockarnica i jahti. Moja prva misao pri boravku u Monte Carlu – a šta je ekonomija ove minijaturne zemlje i šta može uopće biti sa površinom od 2,02 kvadratna kilometra?", priča Cigler.
Ukratko, historija otkriva pronicljivost vladara koji su se uspjeli izboriti i usaglasiti s Francuskom za nezavisnost i vojnu zaštitu te zauzvrat prepustili dio teritorije, ali za Francusku još bitnije, uskratiti mogućnost izbjegavanja plaćanja poreza francuskim građanima, što je bila kreirana ekonomska politika Kneževine. Mogućnost niskog oporezivanja za kompanije i izostanak poreza na lični prihod isključivo građanima trećih zemalja nije bio problem za Francusku, što je potez koji je Monaku osigurao status najpoželjnije zemlje za multimilijardere.
"Da bi dobili dozvolu rezidentnosti, a samim tim i bili izuzeti od oporezivanja ličnog bogatstva moraju kupiti i nekretninu, koju zapravo nikada ne posjeduju, nego samo 'koriste' za života. Tačnije, ne mogu je prenijeti na svoje potomke te se ta ista nekretnina nakon smrti vlasnika vraća Kneževini. Brilijantna strategija - priznat ćete", ističe naš sagovornik.
Stopa nezaposlenosti blizu 2 posto
Pogled u sektorsku strukturu ekonomije ove kneževine pokazuje da u BDP-u sektor usluga učestvuje sa skoro 84 posto. Kako Monako nije centar velikih kompanijskih centara, niti možete vidjeti bilo kakvu veliku zgradu bilo koje korporacije, jasno je da se radi o ogromnim količinama ličnog novca koji servisira bankarski i prateći sektor. Stopa nezaposlenosti u Monaku je nepostojeća, tačnije kreće se oko 2 posto, što je prirodna stopa ekonomske nezaposlenosti.
Da zapad i Kneževina Monako nisu jedini primjer mudrog pozicioniranja u odnosu na mnogo veću silu i mnogo veću zemlju kao što je Francuska, pokazao je njegov put na daleki istok i boravak u Hong Kongu.
"Došavši na jednu od azijskih tehnoloških konferencija, moja opažanje bilo je usmjereno ka primjetno velikom broju svjetskih banaka te neobično visokoj koncentraciji nebodera na jednom izuzetno brdsko-planinskom reljefu. Kada nije bilo mjesta za populaciju horizontalno zbog ograničenosti prostora, Hong Kong je krenuo u vrtoglave visine. Nešto slično se može reći i za njegovu ekonomiju i geostratešku poziciju. Naime, Hong Kong je pored jedne od najvećih luka robne razmjene ujedno i glavni finansijski centar trgovine s ekonomski moćnom Kinom, a trenutno se blizu 33 posto finansijskih tokova prema Kini odvija upravo kroz Hong Kong", objašnjava Cigler.
Strateški bitna pozicija
On dodaje da se u Hong Kongu zaostaci kulturnog naslijeđa kolonijalnog perioda mogu osjetiti, čuti i vidjeti. Nazivi ulica nose izrazito engleske termine, engleskim jezikom se možete služiti svuda, a omjer Evropljana i Azijata u neprirodno izbalansiran u odnosu na bilo koju drugu azijsku zemlju.
"Snaga Hong Koga je također priča o strateški bitnoj poziciji u odnosu na ekonomske i političke struje kroz vjekove. Nekada je ta pozicija ostrva bila bitna kao pozicija najveće pomorske luke i u razmjeni opijuma te kasnije čaja koji je iz Kine išao u britansko kraljevstvo. Danas je to robna razmjena između Kine i Zapada, pretežno Amerike. S obzirom na to da ekonomska aktivnost prerasta kapacitete stanovništva u smislu dostatne radne snage, Hong Kong je dom brojnim strancima koji mahom rade u finansijskom, ujedno i najvećem sektoru ekonomije", zapaža ovaj mladi stručnjak.
Ekonomska snaga Hong Konga govori o snazi tercijarnog tj. sektora usluga, a udio uslužnog sektora u strukturi BDP-a čini 93 posto. Iako pripada komunističkoj Kini kojoj je Hong Kong vraćen od Ujedinjenog Kraljevstva 1997. godine, Hong Kong je zadržao kapitalističku strukturu i ekonomij, te je njegov oficijelni naziv SAR Hong Kong – Specijalna administrativna regija Hong Kong.
Zvanična valuta je hongkonški dolar, a najviše turista koji snažno doprinose trgovini, između ostalog i luksuznih brendova, dolazi iz obližnje Kine. Hong Kong je možda i najbolji primjer iskorištavanja ekonomskog rasta Kine za modernizaciju, no iako veoma korisna za skok, dugoročna ekonomska zavisnost od rasta Kine može se pokazati i kao olovno sidro.
Šta BiH može ponuditi svijetu?
"Uzevši u obzir primjere sa Zapada i Istoka može se postaviti linija razmišljanja o nužnosti fokusiranog pozicioniranja Bosne i Hercegovine u odnosu na svijet, regiju i svoje susjede. Šta je to jedinstveno što bi naša zemlja, pa i regija mogla ponuditi svijetu? Baš kao i u privatnom sektoru, ponuda kupcima polazi od njihovih potreba i želja, a ako pogledamo našu strukturu razmjene, jasno je da je naš najveći kupac i susjed Evropska unija. Šta to mi imamo ili možemo ponuditi EU? Znamo li uopće njene strukturalne ekonomske potrebe?", osnovna su pitanja koja nam Cigler savjetuje da sebi postavimo.
Za sve one koji ne pamte kakva je zvijer bio Tyson: Uživajte u svih 44 nokauta Iron Mikea
