Šta direktor treba uraditi ako zaposlenik dođe bolestan na posao ili se boji koronavirusa?

"Kako se situacija s koronavirusom širi, poslodavci moraju kontinuirano procjenjivati šta je potrebno i što je sigurno za zaposlenike", navodi Alka Ramchandani-Raj, advokatica specijalizirana za sigurnost na radnom mjestu u advokatskom uredu Littler Mendelson.

Prema njenim riječima, poslodavac bi trebalo pronaći način kako razriješiti problem, što je dobro i za odnose unutar kompanije.

Za početak, dosta će ovisiti o tome gdje zaposlenik treba putovati i koji su zdravstveni rizici povezani s tim područjem.

Direktor bi trebao saznati više o posebnim problemima zaposlenog, kaže Amber Clayton, direktorica Udruge za upravljanje ljudskim resursima (SHRM) za CNN.

Ako kompanija vjeruje da bi putovanje bilo sigurno, direktor bi trebao ukazati na službene smjernice zdravstvenih organizacija, kao što su Centar za kontrolu bolesti ili Svjetska zdravstvena organizacija.

Također, potrebno je istražiti šta kompanija može napraviti da bi se zaposlenik osjećao sigurno na putovanju. To bi moglo značiti pružanje zaštitne opreme i omogućavanje zaposleniku da prođe odgovarajuću obuku kako je treba koristiti.

Ako direktor utvrdi da putovanje nije od važnosti ili, ako je riječ o zaposlenici koja je trudna, starijoj osobi ili osobi sa zdravstvenim stanjem zbog kojeg je izložena većem riziku, treba smisliti drugi način da se isti posao obavi, a to može biti, na primjer, videokonferencija.

U svim slučajevima "komunikacija je ključna", navodi Raj.

Ako kompanija uputi zaposlenika usprkos njegovoj zabrinutosti, poslodavac se izlaže riziku da se zaposlenik zarazi virusom dok je na putu. U takvom slučaju zaposlenik bi mogao poduzeti pravne mjere, govoreći “Poslali ste me u rizičnu situaciju”, upozorava Clayton. Ako se zaposlenik vrati i prenese virus drugim zaposlenicima na poslu, naknada radnicima koji se zaraze može postati veliki problem, napominje Clayton.

Može li direktor bolesnog zaposlenika poslati kući?

"Kompanije bi trebale imati jasnu politiku i sustav postupaka koje će provesti da spriječe širenje bolesti", kaže Clayton. To uključuje izričito ohrabrivanje ljudi da ostanu kod kuće ili napuste ured kada se ne osjećaju dobro i da ne kažnjavaju zaposlenike koji to čine, pogotovo sada, kada je proglašena globalna zdravstvena uzbuna.

Da bi kompanije smanjile i spriječile širenje koronavirusa, Udruga za upravljanje ljudskim resursima (SHRM) preporučuje "aktivno poticati bolesne zaposlenike da ostanu kod kuće, šalju kući zaposlenike koji pokazuju simptome bolesti, dok ne budu sigurno da se vrate na posao i da zahtijevaju od zaposlenika koji se vraćaju s područja visokog rizika da rade od kuće dok ne prođe razdoblje inkubacije".

Budite diplomata

Zamoliti nekog ko pokazuje znakove bolesti da ostane kod kuće mora se napraviti s pažnjom, pokazujući brigu o njegovom zdravlju.

Ako se ne osjećaju dobro, ali smatraju da mogu još uvijek raditi, potaknite ih da rade od kuće, ako je to moguće.

Ako zaposlenik odbije vratiti se kući i smatra da može raditi na poslu, možete mu reći da ne možete dopustiti da ostane u uredu jer se brinete za njihovo zdravlje, kao i za zdravlje ostalih kolega.

"Ako smatrate da njihova bolest predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti ostalih zaposlenika, možda ćete moći insistirati na liječničkoj procjeni", kaže Raj.

Ipak, u bilo kojem slučaju, direktori moraju biti oprezni da ne iznose pretpostavke i diskriminiraju bilo koga u tom procesu.

Ako se zaposlenik žali na kolegu koji kašlje, rukovoditelj treba direktno razgovarati s dotičnim zaposlenikom kako bi utvrdio kako se osjeća i želi li ići kući.

"Ono što ne želite je diskriminirajuće ponašanje jednog zaposlenika prema drugom. To može postati nasilje", kaže Raj.

Zaposlenika koji se žali i koji je zabrinut za svoje zdravlje možete pokušati prebaciti u drugi ured ili ga pustiti da radi od kuće.