Susjedi bilježe uspjeh u suzbijanju crnog tržišta duhana: Šta BiH može naučiti od njih?
Ipak, pojedini pozitivni primjeri pružaju nadu da se ovaj problem može obuzdati. U proteklom periodu, susjedna Hrvatska uspjela je pronaći pristup kojim će smanjiti udio ilegalnih proizvoda na tržištu i povećati budžetske prihode.
Mogu li metode Hrvatske u borbi protiv crnog tržišta biti put ka promjeni?
Također suočena s problemima crnog tržišta duhana, Hrvatska je uvela oštrije, sveobuhvatne mjere koje su naposlijetku dale i rezultate.
O tome svjedoče podaci i da je udio ilegalnih cigareta u ukupnoj potrošnji u 2023. godini iznosio samo 3,4 posto u ovoj zemlji, dok su prihodi od poreza na duhanske proizvode od 2020. do 2023. porasli za više od 30 posto.
Trend rasta nastavljen je i u 2024. godini, s godišnjim prihodima koji su premašili milijardu eura. U prvih devet mjeseci 2024. zaplijenjeno je 5,63 miliona komada cigareta i 22 tone duhana, a u 2023. zaplijenjeno je 8,3 miliona cigareta i 66,1 tona rezanog duhana i duhana u listu. Također, potrošnja neoporezovanog rezanog duhana u 2024. smanjena je za 33,8 posto na godišnjem nivou
Kako im je to pošlo za rukom?
Zabilježeni rezultati produkt su koordiniranog pristupa hrvatskih institucija, uključujući Ministarstvo financija RH, Carinsku upravu i Ministarstvo unutarnjih poslova. Među mjerama koje su doprinijele smanjenju ilegalne trgovine bile su:
- Racionalna akcizna politika - Prilagođavanje poreza smanjilo je razliku između cijena legalnih i ilegalnih proizvoda, čineći šverc manje isplativim.
- Uvođenje sistema sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda - Uvedeno je praćenje duhanskih proizvoda od proizvodnje do potrošnje, čime je onemogućeno njihovo uključivanje u ilegalne tokove.
- Jačanje nadzora - Ulaganja u obuku carinika i policijskih službenika, kao i osnivanje specijaliziranih centara, omogućili su bolje rezultate u otkrivanju šverca.
- Ograničenje unosa iz trećih zemalja - Postavljene su stroge kvote na unos duhanskih proizvoda iz zemalja izvan EU, čime je smanjena dostupnost jeftinih ilegalnih proizvoda.
Šta BiH može naučiti?
Kroz primjer susjeda, jasno je da borba protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima zahtijeva kombinaciju jasnih zakonskih okvira, strateškog ulaganja u nadzorne kapacitete, ali i regulisanje akcizne politike.
Agencije za provedbu zakona u BiH (SIPA, UIO i Granična policija) već rade dobar posao u otkrivanju lanca švercera i njihovog hapšenja.
Jedan od dokaza za to je i recentna akcija "Market", sprovedena od strane UIO BiH, koja je demonstrirala veliku posvećenost u borbi protiv ovog problema. Akcija je realizovana u dvije faze:
- Regija Tuzle (Bijeljina, Živinice i Doboj) - Zaplijenjeni su 5.035 paklica cigareta, 143 kg sitno rezanog duhana te 2.963 paklica ručno motanih cigareta. Ukupna vrijednost bila je 80.000 KM
- Regija Mostara - Zaplijenjeni su 4.838 kg duhana u listu pripremljenog za rezanje, 395 kg rezanog duhana, mašine za rezanje duhana, dvije digitalne vage te oko 900 vrećica za pakovanje duhana, sve u vrijednost 1.000.000 KM
Iako učinkoviti, ovi poduhvati predstavljaju samo vrh ledenog brijega. Tim povodom, Klix.ba kontaktirao je Upravu za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) kako bi nam objasnili kakvi su daljnji planovi po pitanju borbe s ilegalnom trgovinom duhana.
"Trenutno se u UIO provode aktivnosti na nabavci određene specijalističke opreme koja se finansira iz sredstava predviđenih Budžetom UIO, dok je ostvarena i saradnja sa određenim brojem donatora, što će sve zajedno doprinijeti poboljšanju naših tehničkih i operativnih kapaciteta. Također, a shodno Programu obuka u UIO, na godišnjem nivou se planira provođenje obuka neophodnih za unapređenje rada zaposlenih. Posebno se odnose na specijalističke obuke kojima se unapređuje rad zaposlenih u UIO putem usvajanja novih znanja iz oblasti propisa o indirektnom oporezivanju, kao i onih koje se odnose na unapređenja znanja u radu sa specijalističkom opremom koja se koristi prilikom pregleda roba, putnika i vozila", kazala je za Klix.ba Darjana Maglov, portparolka UIO BiH.
Sve navedeno, ističe Maglov, u svrhe je adekvatnijeg odgovora u borbi protiv ilegalne prodaje duhana i duhanskih proizvoda, što je jedan od prioriteta UIO.
Istakla je i šta Uprava za indirektno oporezivanje BiH smatra najvećim izazovom u ovoj borbi:
"Generalno, nedovoljna kadrovska popunjenost kao i materijalno tehnički resursi predstavljaju veliki problem kada je u pitanju borba protiv nelegalnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, ali ne treba zanemariti ni slabu svijest građana o negativnim posljedicama kupovine nelegalnog duhana, jer građani često ne vide kupovinu takvih proizvoda kao dio šireg problema", navodi Maglov.
Iz UIO navode da je u borbi protiv crnog tržišta duhana, od posebnog značaja saradnja sa drugim agencijama za provođenje zakona. Između ostaloga, tu su SIPA, Granična policija BiH, entitetski MUP-ovi Policija Brčko distrikta BiH, te drugi organi, kako na državnom, tako i na međunarodnom nivou.
Jedno pitanje ipak "lebdi u zraku": Čekaju li nas uskoro nova poskupljenja legalnih cigareta?
Osim koordinisanih akcija usmjerenih na problem crnog tržišta duhana u BiH, jedna od ključnih stavki za suzbijanje ovog problema su i regulisane akcize.
Prema mišljenju ekonomiste Faruka Hadžića, akcizno opterećenje na duhan i duhanske proizvode predstavlja kontinuirani izazov i u prošlosti je bio glavni pokretač povećanja šverca i ilegalnih duhanskih proizvoda.
Prema odredbama nedavne odluke Upravnog odbora UIO, iznos minimalne akcize na cigarete, prema novoj odluci, je 179 KM za 1.000 komada, odnosno 3,58 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, a iznos akcize na duhan za pušenje je 143,20 KM po kilogramu. S druge strane, iznos specifične akcize ostaje isti. Tražili smo komentar UIO i na ovu temu.
"Sve vrste cigareta na tržištu BiH imaju zbroj proporcionalne i fiksne akcize veći u odnosu na minimalnu, što znači da u narednoj godini nema novog poreskog opterećenja, koje bi moglo povisiti cijene cigareta", kazala je Darjana Maglov.
Kako je dalje objasnila, godina 2009. bila je ključna zbog Zakona o akcizama u BiH koji je stupio na snagu, a koji je, između ostalog, predviđao i da BiH krene u pravcu s legislativom Evropske Unije.
"To je konkretno značilo da je Upravni odbor UIO, kao tijelo nadležno za kreiranje politike indirektnog oporezivanja u BiH, svake naredne godine donosio Odluku o posebnoj i minimalnoj akcizi na cigarete, a kasnije i za duhan za motanje i pušenje. Tim odlukama se akcizno operećenje po paklici cigareta, ali i duhana za motanje i pušenje, svake godine značajno povećavalo", kaže Maglov.
To je ujedno vodilo i smanjenju broja izdanih akciznih markica, jer su se građani u BiH odlučivali da cigarete kupuju na crnom tržištu, koje je bilo izrazito povoljnije.
"Tada je uslijedilo nekoliko bitnih odluka - prva je da Upravni odbor UIO za svaku narednu godinu nije podizao fiksnu akcizu, već je visina poreskog opterećenja po paklici cigareta ostala ista sve do danas, a tako će biti u sljedećoj 2025. godini. Pored toga, intenzivirane su aktivnost na sprečavanju nezakonite prodaje cigareta i duhana u BiH, dok UIO već pet godina uzastopno provodi i kampanju 'Stop švercu'... Kako cijena legalnih cigareta nije više značajno rasla, ali i presijecanjem crnih tokova cigareta, došlo je do povećanja cijena cigareta koje su se prodavale na crno, što je građane potaklo da ipak kupuju cigarete sa legalnog tržišta", pojašnjava Maglov.
Sve to dovelo je da - od 2020. pa do danas - broj izdatih akciznih markica ponovo počne rasti.
"To nas definitivno navodi na zaključak da se crno tržište cigareta u BiH postepeno smanjuje. Svakako, ne možemo izostaviti ni činjenicu da građani iz godine u godine postaju svjesniji da konzumiranje ilegalnih cigareta donosi dodatni rizik po zdravlje, jer se radi o cigaretama čije su porijeklo i sastav apsolutno nepoznati. I to je jedan od razloga zašto se pušači ipak sve više odlučuju da kupuju cigarete sa markicom UIO", zaključuje Maglov.
U svakom slučaju, ukoliko BiH želi preokrenuti problem crnog tržišta, potrebno se osloniti na konkretne i adekvatne poteze, koji su se ispostavili uspješnim u rješavanju ovog dugoročnog problema. Uzimajući primjer susjedne Hrvatske - jasno je da je moguće smanjiti ilegalno tržište duhana i povećati prihode.
U suprotnom, cijena štete zbog crnog tržišta neće se mjeriti samo u izgubljenom novcu iz državne kase, već i u izgubljenom povjerenju građana u institucije.