Suspenzija Schengena bi Evropu u narednoj deceniji koštala između 427 milijardi i 1,4 triliona eura

Zvaničnik Fondacije Thiess Peterson je za AA kazao da je jasno da će ponovna uspostava kontrola na granicama zemalja Schengena imati neizbježne negativne ekonomske posljedice.

"Uvođenjem kontrola na granicama bi povećala troškove transporta i skladištenja roba. Kraj Schengena bi povećao i troškove proizvodnje, a sve to vodi do neizbježnog povećanja cijena roba", kazao je Peterson.

Peterson dalje tvrdi da će rast cijena dovesti do smanjenja potražnje roba na tržištu, izvoza i investicija, a sve to u konačnici imati negativan odraz na ekonomski rast u cijeloj Evropi. Dodao je da će ti negativni uticaji pogoditi i ekonomije Kine, SAD-a i drugih zemalja širom svijeta koje su aktivni akteri na evropskom tržištu.

Istraživanje o teškim posljedicama suspenzije Schengena ekonomski stručnjaci Fondacije su proveli na bazi dva moguća scenarija, najpovoljnijem i najpogubnijem. Istraživanje se odnosi na 24 članice Evropske unije i ne uključuje Luksemburg, Maltu, Južni Kipar i Hrvatsku.

"Prema pozitivnom scenariju, cijene uvezenih roba u Evropi će porasti za jedan posto i to bi značilo slabi ekonomski rast. Ukupna šteta po evropsku ekonomiju u tom slučaju bi za period od ove do 2025. godine bila 427 milijardu eura. S druge strane, u slučaju lošeg scenarija bi cijene uvezene robe porasle za tri posto, a to bi evropsku ekonomiju koštalo čak 1,4 triliona eura", kazao je Peterson.

Dodao je da su projicirani ekonomski gubici samo onaj dio koji je moguće izračunati, a da će suspenzija Schengena imati i nesagledive indirektne posljedice po brojne sektore, uključujući i turizam.