Istraživački objekt će biti usidren 2.000 metara ispod površine strateški značajnog Južnog kineskog mora, koje je također predmet brojnih teritorijalnih zahtjeva. Ovo postrojenje će postati jedno od najdubljih i tehnološki najkompleksnijih podvodnih instalacija u historiji, a trebalo bi biti operativno oko 2030. godine. Ponudit će dovoljno prostora za šest naučnika u misijama koje će trajati do mjesec.
Ovo postrojenje je u naučnim krugovima poznato kao "dubokomorska svemirska stanica", a moći će se koristiti za proučavanje ekosistema hladnog curenja, hidrotermalnih otvora bogatih jedinstvenim oblicima života, koji sadrže ogromne naslage metanskih hidrata, također poznatih kao zapaljivi led.
Detalje o dizajnu stanice otkrili su istraživač Yin Jianping s Instituta za okeanologiju Južnog kineskog mora Kineske akademije nauka i njegove kolege, a pisali su za časopis Manufacturing and Upgrading Today.
Pionirske karakteristike uključuju dugoročni sistem održavanja života, koji će biti potreban ako naučnici žele izgraditi i upravljati trajnom mrežom za praćenje tokova metana, kao i ekoloških pomaka te tektonske aktivnosti.
"Izgradnja počinje uskoro", potvrdili su Yin i njegove kolege dodavši da je namjera da stanica blisko sarađuje s podmornicama bez posade, površinskim brodovima i opservatorijima na morskom dnu, kako bi se stvorila "četverodimenzionalna" nadzorna mreža.Stanica će usidriti širu infrastrukturnu mrežu, koja će uključivati kinesku masivnu optičku mrežu na morskom dnu i brod za bušenje Mengxiang, koji ima za cilj da prvi stigne do Zemljinog plašta.
Neimenovani kineski pomorski naučnik tvrdi da je Južno kinesko more postalo granica na kojoj se spajaju biologija, geopolitika i inženjering.
Podvodno postrojenje je signaliziralo promjenu uloge Kine iz pomorskog sljedbenika u vođu, kazao je on i dodao da bi ono moglo biti "prijelomna tačka u dubokomorskoj utrci".
Izvor energije je i dalje misterija, no analogne stanice iz američkog i sovjetskog doba, kao što su američki NR-1 i ruski AS-12 Losharik, oslanjale su se na nuklearne reaktore.
NR-1 je penzionisan 2008. godine te je dopirao na dubinu od oko 900 metara, dok je ruski "rival" bio sposoban za zarone do 2.000 metara zahvaljujući trupu od titanija. Ipak, požar ga je onesposobio 2019. godine.
Lokacija kineskog postrojenja nije slučajnost. Južno kinesko more sadrži 70 milijardi tona metanskih hidrata, što je ekvivalentno polovini dokazanih kineskih rezervi nafte i gasa. Postoje i nalazišta minerala uključujući koncentracije kobalta i nikla, koje su tri puta veće u odnosu na kopnene rudnike, kao i više od 600 vrsta koje mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima, a neki od njih imaju enzime ključne za liječenje raka.
Ova stanica bi također ojačala kineske teritorijalne zahtjeve.
Naučnici će moći provoditi eksperimente u realnom vremenu te prilagođavati protokole u ekstremnim uvjetima, što je danas izvan AI tehnologije i robotskih sistema.
