Tais: BiH mora razvijati industriju, a dobijena sredstva uložiti u obnovljive izvore energije
U svom uvodnom govoru, Tais je pojasnio kako je naša država zemlja u razvoju koja ima vanjskotrgovinski deficit, nerazvijenu industriju i privredu koja je opterećena mnogim procesima i nema uslova za razvoj.
Pojasnio je kako se takva situacija mora poboljšati i da treba početi od razvijanja industrije bez uslova ograničenja o emisijama ugljendioksida (CO2), a o čemu treba pregovarati s Evropom, budući da je BiH tokom bazne 1990. godine do sada smanjila kumulativno emisiju CO2 za 50 posto.
"Naša energetska strategija do 2035. godine je usmjerena na razvoj i izgradnju termoelektrana isključivo za izvoz struje. Iako mnoge zemlje to ne prihvataju i generalno je loše za okolinu, našem društvu je to potrebno. U tom periodu BiH se treba razvijati, zarađivati i povećati izvoz kako bi taj novac mogli ulagati u proizvodnju, privredu i direktno poljoprivredu i ostale grane koje će nam donijeti zaposlenje i smanjiti deficit BiH koji je u prethodnoj godini bio od 600 miliona KM računajući uvoz i izvoz. Bez toga ćemo ostati samo zemlja u razvoju", dodao je Tais.
Naveo je i to da će se bez obzira na gradnju termoelektrana, raditi na razvoju obnovljivih izvora energije.
"Evropa nas na neki način napada zbog gradnje Bloka 7 TE Tuzla, ali ja sam lično za to jer će se na taj način smanjiti emisije sumpordioksida u tom gradu. To je glavni problem i ono što ubija ljude u Tuzli, Kaknju i drugim gradovima gdje se prenosi. Kažu nam nemojte graditi termoelektrane, ali to je nemoguće, ali, također, trebamo raditi na razvoju obnovljivih izvora energije, međutim mi ne možemo prekinuti sa energijom kojom trenutno raspolažemo jer ćemo propasti", naveo je Tais.
Rješenja za zagađenje zraka postoje, naveo je Tais, a kada je riječ o Sarajevu potrebno je imati viziju, a zatim i strategiju kojom će se postići da u gradu bude čist zrak te sveobuhvatan godišnji provedbeni projekt. Dodao je da trenutne mjere "uzbune" i zabrane loženja imaju efekta, ali da se poduzimaju tek onda kada se u sarajevskom "loncu s poklopcem" već postiglo određeno zagađenje, tako da ga one mogu samo zaustaviti, ali ne i riješiti problem.
"Sarajevo zimi ima problem jer je temperaturna inverzija na visini od 300 metara i riječ je o kotlini pa tako glavni grad BiH postaje lonac s poklopcem. I u tom loncu ne možemo dodatno zagađivati već moramo doprinijeti smanjenju. Također, nije dovoljno da se na godišnjem nivou iz budžeta izdvoji 30 miliona KM i očekivati da za pet godina osjetimo bitna poboljšanja, a možda za desetak godina dobijemo čist zrak. Također, moramo primjenjivati mjere energetske efikasnosti što podrazumijeva 'utopljavanja' zgrada da bi se trošilo manje novca i energije za grijanje, te prelazak individualnih ložišta sa uglja na obnovljive izvore", naglasio je Tais.
Potrebno je, kako je istakao, izbaciti ugalj kao energent za grijanje, međutim, da bi se to postiglo, neophodno je da se BiH razvija i gradi kako bi se od dobijenih sredstava ispunili svi zadaci. Podsjetio je da je '70-tih godina tadašnji gradonačelnik Emerik Blum uložio 200 do 300 miliona dolara u dovođenje i razvođenje plina. Saobraćaj u Sarajevu, dodao je Tais, jeste problem i velike su gužve. Treba raditi na infrastrukturi, ubrzati izgradnju transverzala i longitudinala da bi se rasteretio centar grada.
"Proglašavanje 'uzbune' i zabrane loženja imaju efekta, ali to je palijativna mjera, kao kad vas zaboli glava i popijete aspirin, a niste uzrok izliječili. Uzrok je povećana emisija štetnih materija i loša stanogradnja. Pa tako imamo situacije zimi da je kod Vijećnice na mjernoj stanici izmjereno osam puta manje zagađenje nego na Otoci u noćnim satima do jutra", zaključio je Tais.
