Po njegovim riječima, plan je da 2021. godine bude završeno 145 kilometara autoceste i 24,5 km brze ceste, te da počne izgradnja i 36 kilometara autoceste.
Terzić je dodao da naljeto počinje prva faza gradnje brze ceste Lašva-Nević Polje-Travnik. Radi se o dionici dugoj gotovo 24 kilometra, a investicija se procjenjuje na oko 183 miliona eura.
"EBRD i EIB nas uslovljavaju povećanjem akciza. Međutim, moramo pokušati pronaći nove načine finansiranja kroz oblike javno-privatnog partnerstva, koncesije ili nešto treće. Novac koji dobijamo od EBRD-a i EIB-a je najjeftiniji novac, sve ostalo je skuplje, ali BiH ima takav bonitet da možemo povući još 400 miliona eura od te dvije finansijske institucije i onda čekati do 2024. da se dio kredita vrati kako bismo opet mogli krenuti u novi ciklus izgradnje. Ili ćemo čekati 2024. ili ćemo tražiti nove načine finansiranja", naveo je Terzić.
Naglasio je da postoji ogroman potencijal depozita u državi koje firme i građani imaju u bankama, te da je procjena da je to gotovo 10 milijardi KM.
"Potrebno je ohrabriti ulaganje. Vlada FBiH treba ozbiljno razmisliti da u vlasništvo Autocesta uvuče ozbiljnu finansijsku instituciju. Između 25 i 30 posto za FBiH to ne znači ništa kad je riječ o upravljanju Autocestama. Dobili bismo novac za njihov ulazak, a kada imate ozbiljnu finansijsku instituciju u javnom preduzeću, koja vodi brigu da sve ide prema ekonomskim i korporativnim zakonima, to bi bio okidač da građani i firme koji imaju velika sredstva u bankama razmisle i investiraju u izgradnju autoputa. Mi smo nedavno dogovorili potpisivanje novih 150 miliona eura s EIB-om, ali je pitanje kada će to biti realizirano. Jer kada mi potpišemo to mora proći sve moguće ratifikacije, od federalnog do državnog nivoa", dodao je Terzić napominjući da politika direktno utječe na brzinu i efikasnost njihovog rada.
JP Autoceste FBiH nedavno su poništile tender za izvođenje radova na izgradnji autoceste na poddionici Počitelj – Zvirovići.
"To je bila i preporuka EIB-a koji ostaje finansijer za ovu dionicu. Raspisat ćemo novi tender po skraćenoj proceduri da bi se u što skorijem vremenu potpisao ugovor o izgradnji i započeli radovi. Najkasnije 1. augusta treba da imamo potpisan ugovor s izvođačem radova za dionicu autoputa Zvirović-Počitelj", istakao je.
Što se tiče zeničke regije, po njegovim riječima, aktuelna su dva gradilišta Klopče-Drivuša i Donja Gračanica (tunel Pečuj) – Klopče, dužine osam km s planiranim rokom završetka kraj septembra 2017., odnosno decembar 2018. godine. Obje poddionice ulaze u sastav tzv. "Zeničke obilaznice" i na cijeloj njenoj dužini se radi u geološki izuzetno složenim terenskim uvjetima, najtežim na koridoru 5-C, što znatno otežava i usporava izvođenje radova.
"Ove godine završavamo Svilaj - Odžak, najsjevernu dionicu. Izvođač je Euroasfalt i Strabag i po ugovoru druga faza projekta treba započeti tokom marta, ali dok završi ratifikacija odobrena sredstva bit će operativna tek u augustu. Ipak, zbog toga izvođači radova mogu tražiti naplatu penala, jer je dogovor bio da radovi počnu ranije. Ipak, mi smo spremni da platimo avans izvođačima, samo da radovi počnu na vrijeme, a u dogovoru s EBRD-om ta sredstva ćemo refundirati naknadno", dodao je.
Po njegovim riječima, ubrzanje izgradnje koridora 5-C zavisi od novog pristupa infrastrukturnim projektima Vlade FBiH, što je ideja još iz februara 2016. To se najviše odnosi na izgradnju tunela Prenj i dionicu autoputa Mostar sjever-Mostar jug.
"Za ta dva projekta potrebno nam je gotovo 550 miliona eura koji bi trebalo da budu osigurani na neki drugi način, a da to nije EIB ili EBRD, s kojima BiH ima dosad potpisane ugovore. Nedavno smo Ministarstvu prometa i komunikacija uputili inicijative za započinjanje radova na tim projektima, a očekujemo i podršku Vlade FBiH. Mi ćemo biti servis Vladi, da potencijalni izvođač sa sobom dovede i finansijera ili banku, s kojom će onda Vlada ispregovarati uslove kredita, a nakon što se ti projekti završe onda će Vlada preuzeti i objekat i kredit", kazao je.
Izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug, kao i tunela Prenj, kako je dodao direktor Autocesta FBiH, trebala bi početi u proljeće 2018. godine.
Terzić je istakao da su prihodi od akcize za 2016. iznosili 76.100.015 KM, a od cestarine 31.628.819 KM.
JP Autoceste FBiH već šestu godinu dodjeljuje stipendije od 40.000 KM za 25 nadarenih i uspješnih studenata, naročito u području građevine, saobraćaja, elektrotehnike i ostalih stručnih fakulteta bliskih djelatnosti preduzeća.
Proteklih pet godine u društveno-odgovorni program JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar uložilo je 240.000 KM za 125 studentskih stipendija, čime nastoji da mlade stručnjake zadrži u BiH i da im osigura bolju i sigurniju budućnost.
