Tuzla postaje veliko gradilište: Savremena brza cesta vodit će do aerodroma
Upravni odbor Direkcije regionalnih cesta TK donio je odluku o kreditnom zaduženju kod Razvojne banke Federacije BiH u iznosu od 20 miliona KM, koju je potom potvrdila Vlada TK, a onda i Kantonalna skupština.
Period otplate kredita predviđen je na 12 godina s mjesečnom ratom od blizu 170.000 KM, što u ovom trenutku predstavlja skoro 16 posto ukupnih mjesečnih prihoda Direkcije regionalnih cesta TK.
"Trenutno čekamo pismenu saglasnost Skupštine TK, a premijer TK Bego Gutić i ja već imamo zakazane sastanke u Razvojnoj banci FBiH i tada ćemo tačno znati kada će doći do realizacije kreditnih sredstava", kazao je za Klix.ba direktor Direkcije regionalnih cesta TK Agan Delibajrić.
Ukoliko sredstva u konačnici budu odobrena, koristit će se za potrebe finansiranja rekonstrukcije, sanacije i izgradnje regionalnih i lokalnih cesta od značaja za TK, a radovi na izradi projekata se privode kraju.
"Projekte imamo približno urađene i to bi u narednom periodu Vlada TK trebalo da usvoji, nakon čega bismo počeli izradu urbanističke i građevinske saglasnosti te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Početak izrade je predviđen prestankom građevinske sezone od 15. novembra i računamo da bi do januara 2018. trebalo da budu sprovedene i javne nabavke", navodi Delibajrić.
Probijanje tunela i kružni tok
Kao najznačajniji projekti navedeni su izgradnja kružnog toka u Gračanici, probijanje tunela ispod naselja Krojčica, koji bi vodio prema Tuzli, uklanjanje makadamskog zastora na Majevici i povezivanja općine Čelić i Brčko distrikta s TK.
"Jedan dio bi bio urađen i na području općine Sapna, odnosno došlo bi do uklanjanja makadamskog zastora na potezu Priboj-Sapna, a bio bi izgrađen i most na rijeci Spreči kojim bismo povezali Dubrave i Živinice. Za sada je u planu i izgradnja mosta na rijeci Janji s magistralnog puta koji pripada RS-u i općini Teočak", nastavlja direktor Direkcije regionalnih cesta TK.
U svim ovim infrastrukturnim projektima primat zauzima renoviranje ceste u kojoj će biti priključena i treća traka, a koja će spajati Tuzlu s Međunarodnim aerodromom koji je smješten na Dubravama.
"Iako nije svojstveno regionalnim cestama, to će sigurno biti moderna brza cesta. Mi razmišljamo da treba krenuti ka modernizaciji putne infrastrukture u narednom periodu. To je povezivanje robe, usluga, ljudi i finalnih proizvoda, kako bi stvorili sve preduslove za ulaganje u privredu, a preduslov za sve to je dobra i savremena putna infrastruktura", naglašava Delibajrić.
Pored 20 miliona KM koje čekaju odobrenje, za rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju regionalnih i lokalnih cesta od značaja za najmnogoljudniji kanton u FBiH, Direkcija regionalnih cesta TK na raspolaganju ima još blizu šest miliona KM investicijskih sredstava za 2018. godinu, blizu milion maraka predviđenih za sanaciju klizišta te blizu četiri miliona za redovno zimsko održavanje cesta.
Radovi u izbornoj godini
Iako bi realizacija ovih projekata trebalo da uslijedi 2018. godine, koja je i izborna godina, Delibajrić tvrdi da to nema nikakve veze s predstojećim izborima.
"Mi postupamo u skladu s planom i programom razvoja putne infrastrukture u TK", zaključio je Delibajrić.
Od 1991. godine nije bilo većih investicija na regionalnim cestama TK pa je trenutno stanje na njima ocijenjeno nezadovoljavajućim.
Mnoge od njih ne zadovoljavaju kriterije propisane za regionalne ceste u pogledu širine cesta, tipa cestovne konstrukcije, vozno-dinamičnih karakteristika, saobraćajne signalizacije, objekata i slično.
Realizacijom projekata bile bi dovedene u stanje kojim bi tehnički zadovoljile karakteristike regionalnih cesta, osigurale veću sigurnost putnika te ubrzale protok robe i usluga, kao osnov za brži privredni razvoj.
