Udruženje hotelijera i restoratera: Vlada FBiH se ogriješila o male subjekte dajući pomoć podobnima
Oni kažu da je realizacija Odluke Vlade FBiH o finansijskoj pomoći ugostiteljsko-turističkim subjektima u okolnostima pandemije koronavirusa opravdano izazvala nezadovoljstvo i protest velikog broja subjekata.
U radu zvanom realizacija odluke o dodjeli finansijske pomoći poslovnim subjektima tema je potpuno promašena. Da postoji obraz i dobra namjera Vlade i Ministarstva okoliša i turizma BiH sve bi se poništilo i krenulo iz početka u skladu s prioritetima i prema realnim kriterijima što je i temeljni zahtjev Udruženja hotelijera i restoratera BiH. Proces realizacije pozitivne odluke Vlade FBiH, kao i konačni spisak subjekata koji ostvaruju finansijsku pomoć, pokazuju odsustvo realnosti, socijalne osjetljivosti i suštinske brige za radnike, posebno otpuštene, a istovremeno zorno pokazuje koji su subjekti i njihovi vlasnici i menadžeri miljenici vladajuće elite i Ministarstva", napisali su oni.
Smatraju da je javni poziv i njime utvrđeni uslovi i kriteriji za dodjelu finansijske pomoći, krojen po željama nekolicine velikih poslovnih subjekata.
"Udruženja i slične asocijacije imaju pravo protežirati interese 'velikih igrača' u sektoru turizma i ugostiteljstva, ali Ministarstvo okoliša i turizma FBiH nema ni zakonsko, a ni ljudsko pravo da bilo koji subjekt ili pojedinca stavi u povoljniji položaj u odnosu na ostale", napisali su oni.
"Program pomoći ugostiteljsko turističkoj privredi FBiH nije rezultat bilo kakve analize stanja, problema i potreba. Odsustvo stvarnih činjenica, podataka, dešavanja i pojava rezultira odlukama koje su na granici razuma", dodaju oni u svom otvorenom pismu.
Uredbom o uslovima i načinu dodjele finansijske pomoći subjektima ugostiteljsko-turističkog sektora koja je prethodila Javnom pozivu utvrđena je pomoć za finansiranje bruto minimalnih plata za period 1.7.2020. do 31.12.2020. i pokriće režijskih troškova poslovanja za isti period.
Javnim pozivom za podnošenje prijava za ostvarivanje pomoći također se potencira isplata minimalnih plata sa doprinosima i poseban cilj - očuvanje radnih mjesta.
"Režijski troškovi poslovanja prerasli su u troškove poslovanja, odnosno sve porezno priznate rashode. Ova 'mala promjena' iz temelja mijenja namjenu odobrenih sredstava i otvara mogućnost da se pod troškove zavedu i oni koji nemaju nikakve veze s covidom 19 i utvrđenim prioritetima", naveli su oni.
Plate i očuvanje radnih mjesta, prema pomenutim dokumentima, su apsolutni prioritet. Po logici stvari, broj uposlenika i odnos prema njima bi trebao biti osnovni kriterij za dodjelu pomoći. Iz procesa pomoći, pravedno bi bilo isključiti sve poslovne subjekte koji su otpuštali radnike od početka pandemije. Veći dio odobrene pomoći bi se trebao utrošiti u svrhu finansiranja plata. Odnos između plata i troškova se morao propisati Uredbom ili Javnim pozivom. Ministarstvo je, slučajno ili namjerno to propustilo učiniti. Suprotno svim ciljevima i proklamovanim prioritetima osnovni kriterij postaju promet i plaćeni porezi za 2019. godinu. I to po principu ko je više uplatio poreza treba dobiti više pomoći. Prevedeno na laički jezik ko je napravio veći promet i uplatio veći porez prošle godine taj je i zaradio manje. Obzirom da Vlada i Ministarstvo nisu dobitnici nagrade za inovacije u matematici ta logika ne drži vodu. Miljenicima vlasti i onima koji ostvaruju najveće prihode je uvijek malo, te ih se mora malo pripaziti i pomoći", napisali su.
Dešavanja, aktivnosti i rezultati ostvareni u 2019. godini apsolutno su neuporedivi sa ovom godinom.
"Prihod i uplaćeni porezi u prošloj godini mogu biti samo jedan od elemenata kojima se mjeri pad prometa i kao takav može biti samo kvalifikacijski uslov za dodjelu pomoći. Međutim, kako je to postao osnovni kriterij, onda i cijeli proces dodjele pomoći predstavlja prikriveni i nezakonit način za djelimični povrat ranije uplaćenih poreza", navode.
Spisak dobitnika finansijske pomoći je, prema njihovom mišljenju, "potpuni odraz svih 'slučajnih' propusta, grešaka, loših procjena i potpuno u skladu sa zahtjevima i željama velikih i omiljenih".
"Šačica poslovnih subjekata je dobio lavovski dio ukupne pomoći i oni su zajedno s Ministarstvom glavni akteri ove tragično loše režirane predstave. Svi ostali, njih preko 300 su samo puki dekor. Vlada i ministarstvo okoliša i turizma FBiH se prave gluhi, slijepi i neinformisani o faktičkom stanju na terenu. Ne znaju ili neće da znaju da su među subjektima sa maksimalnom pomoći i:
- Subjekti koji su na samom početku pandemije otpustili gotovo sve radnike koji se nikako ili teško vraćaju na posao.
- Subjekti – hoteli koji su uprkos svim problemima zabilježili najbolju sezonu
- Da su pojedini hoteli zahvaljujući dopunskim sadržajima ostvarili prihod koji može dobrim dijelom pokriti režijske troškove
- Subjekti koji su zatvorili svoje objekte i koji i danas ne rade
- Turističke agencije čiji je osnovni posao odvođenje naših građana na inostrane destinacije i izvoz najvećeg dijela tako ostvarenog prometa
- Da turističke agencije, osim rijetkih izuzetaka, imaju maksimalno do 10 zaposlenih i zanemarive troškove poslovanja
- Turističke agencije koje temeljem registracije poslovnica ostvaruju pravo na višestruku pomoć za jednu firmu
- Da su nagrađene firme koje imaju registrovano više različitih poslovnih subjekata sa istom vlasničkom strukturom", naveli su iz Udruženja.
Oni kažu da se bespotrebnom podijelom odobrene pomoći velikim i podobnim moglo spasiti nebrojeno više malih poslovnih subjekata i sačuvati mnogostruko više radnih mjesta.
"Nažalost uvjeti i kriteriji za dodjelu pomoći nisu krojeni za male i stvarno pogođene poslovne subjekte kojih je više hiljada, nego za velike i bogate", kažu.
Na kraju poručuju da se vlada i ministarstvo možda nisu ogriješili o zakon, ali da o pravdu i pravednost sigurno jesu.
"Najviše su se ogriješili o hiljade otpuštenih ugostiteljsko-turističkih radnika od kojih su mnogi izgubili pravo na naknadu i koji uzaludno obijaju pragove zavoda za zapošljavanje, dok se njihova vlada i ministarstvo trude da pomognu onima koji su ih uputili na tu adresu", zaključak je otvorenog pisma Udruženja hotelijera i restoratera BiH.
Švicarci imaju mnogo zlata koje skrivaju poput pirata: Zakopavaju ga i u baštama
