Politika i ekonomija
187

Vlada FBiH kaže kako nam ekonomija bilježi najbolje rezultate u historiji, ali šta je istina

R. D.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Iz Vlade Federacije BiH nedavno su poručili da zahvaljujući poduzetim mjerama u prvoj polovini ove godine naša ekonomija u nekim područjima bilježi najbolje rezultate u svojoj historiji. Takve velike izjave zahtjevaju ozbiljniju analizu.
Vlada svoje tvrdnje ilustrira podatkom kako je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine iznosio 5,5 milijardi KM "što je najbolji ostvareni rezultat ikada kada su u pitanju prva tri mjeseca".

Dalje se tako navodi i kako povratkom ljudi na radna mjesta, ekonomija tako ne samo što bi se oporavila od negativnih posljedica pandemije, već je na putu da ostvari nekoliko najboljih rezultata ikada.

Sasvim je očekivano da vlada precjenjuje i naglašava značaj svojih mjera, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić, koji kaže kako je ovo slučaj i sa posljednjim stavovima Vlade FBiH.

"Vlada FBiH ipak navodi da 'otpornost privatnog sektora' u funkciji oporavka ekonomije. To je tačno. Navedeno je jedan od razloga oporavka. Drugi, značajniji razlog se odosi na djelovanje eksternih faktora, tačnije globalni i EU oporavak. Ako posmatramo prvi i drugi kvartal, vidimo drastičan (dvociferenih stopa) oporavak industrijske proizvodnje i izvoza. Ovo je posljedica oporavka ekonomija EU, što podrazumijeva povećanje potražnje za našim proizvodima koji se primarno fokusiraju na tržišta poslovne potrošnje", kaže on.

Dodaje kako je 30 miliona KM za pomoć izvoznicima, kako se Vlada navodi zanemarivo spram dešavanja na inostranim tržištima.

"Bitno je navesti i da još uvijek nemamo adekvatnu i opširnu analizu paketa mjera FBiH, ali i entiteta RS. Znamo da su ovaj paket mjera pratili brojni problemi, konkretno pri usvajanju ili implementaciji odnosno kašnjenju tzv. korona zakona. Brojni su drugi propusti napravljeni. Svejedno, bosanskohercegovačka ekonomija se ne oporavlja zahvaljujući zaduživanju i posljedično transferu novca u privredu, već zbog objektivnih okolnosti koje nastupaju u postcovid opravku. Ono što je bitno navesti je da se u vezi zakona koji regulišu doprinose i porez na dohotak priča već sedam godina, međutim ništa značajno nije urađeno na tom planu, barem u FBiH", kaže on.

Ekonomista i federalni zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Aner Žuljević za Klix.ba kaže kako je BiH mala otvorena ekonomija koja će u velikoj mjeri u svom oporavku i rastu biti ovisna o kretanjima u regionalnoj, evropskoj i globalnoj ekonomiji, a najmanjim djelom od poteza Vlade koja većinom ništa i ne radi osim sto pogrešno troši novac koji prikuplja ili kroz poreze ili kroz kredite.

"Faktori okruženja imaju ključne refleksije na izvoznu tražnju, priliv turista, inostranih direktnih ulaganja i doznaka od dijaspore. Već pomalo postaje deplasirano komentarisati navode Vlade FBiH o ekonomskim uspjesima koje nemaju nikakve veze sa realnim stanjem života u FBiH. Trendovi kojim se Vlada hvali su trendovi koje imaju gotovo sve zemlje iz okruženja, (Hrvatska izvoz 21 posto, BDP u II kvartalu 16 posto, Srbija rast izvoza 24 posto, a BDP 8 posto) s tim da mi i tu zaostajemo u brojkama i polaznoj ekonomskoj osnovi što nam aktuelnu poziciju dodatno usložnjava kad imate političare koje prave spektakl od ničega", kaže on.

Važno je naglasiti kako je statistika odavno Vladi FBiH postala predmet čiste političke kontaminacije, dodaje on te kaže i navodi kako im već godinama zvanično cijene ne rastu, a svi mi dobro znamo šta se moglo kupiti za 100 KM prije pet godina, a šta danas.

"U realnom životu svakom građaninu FBiH ne treba statistika da on kroz jedan odlazak u dućan potpuno razumije kontekst realnosti života spram Novalićeve fikcije. Međutim, očigledno je da kad primate platu od 4.000 KM sto je 10 minimalnih plata ili 10 minimalnih penzija smjestite sebe u neprirodni vakum koji vam ne dozvoljava da sagledate stvari iz realne perspektive. Napraviti dvije poreske reforme u kojim ste ukinuli stimulacije za izvoznike kroz porez na dobit i oporezovali topli obrok, pa se nakon toga hvalite rastom poreza u državi koja satire život radnika sa poreskim opterećenjem, moze samo neko zlonamjeran ko nema pojma sa životom i ko radnika smatra robom". smatra on.

Dodaje kako u zemlji gdje prosječna plata kontaminirana javnim sektorom vjestački sračunata na 968 KM i predstavlja pola potrošačke korpe, nije politički kulturno raditi ekonomske spektakle na podacima koji su dokaz kontinuirane stagnacije.

"O istorijskom rastu BDP od 5,5 milijardi, koji je i dalje najmanji u okruzenju (pet puta manji od Slovenije, a tri puta manji od Hrvatske po stanovniku, ispred nas su i Srbija, Crna gora i Makedonija) i koji sa aspekta procenta rasta znaci nista vise nego stagnaciju postaje nevjerovatno zlonamjerno provociranje vlastitih gradjana. Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31 posto evropskog prosjeka. Na kraju, priča o spektakularnom rastu izvoza je sama po sebi upitna sa kvalitativnog aspekta, jer kad se malo dublje zakopate u strukturu izvoza kroz rast brojeva sve dobije potpuno drugaciji kontekst značajnog izvoza sirovina, te snalažljivosti privatnog sektora u poremećenim distribucijskim kanalima uslijed pandemije sa čim Vlada nema nikakve veze", navodi dalje.

Nažalost, činjenica jeste da je Vlada FBiH svojom inat politikom značajno utjecala da smo najbolji u regionu po porastu izvoza u ljudskom faktoru, dodaje on, te kaže kako je to u najvećem dijelu u mladim školovanim kadrovima koji idu put EU jer više nit mogu gledati nit slušati političke bajke koje nemaju veze sa realnošću.

"Svi relevantni međunarodni faktori za BiH predvidjaju rast od 2,8 posto i 3,5 posto respektivno, što predstavlja stope rasta samog od sebe, bez ikakvih posebnih reformi i mjera na poticanju oporavka i rasta. Za rast od 7 posto i više godišnje koji je potreban za vidljiv napredak u BiH nužne su duboke reforme za koje nema političke spremnosti", zaključio je Žuljević.