Zašto struja postaje akcizna roba: Analizirali smo predložene izmjene zakona
"Svaka izmjena zakona iz domena poreza kod nas znači nova opterećenja za privredu. Ima tu nekih tehničkih izmjena koje su i dobre, ali ništa suštinski bitno. Posebno mi je nelogično da mi, umjesto da u doba recesije imamo ekspanzivnu fiskalnu politiku, radimo suprotno i naprimjer povećavamo bazu proizvoda na koje se primjenjuju akcize. Kada je riječ o izmjenama Zakona o akcizama, mislim da je ovdje dominantan fiskalni razlog za izmjene ovog zakona. Ko od nas može vjerovati da je kod uvođenja akciza za lož-ulje i ugalj bio važan ekološki razlog, jer je istovremeno na toj listi i prirodni plin. Bio bih sretan da nisam u pravu te da svi ti novi akcizni prihodi budu namjenski usmjeravani isključivo u ekološke ili zdravstvene svrhe", kaže on.
Ekonomista i zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Domu naroda Federacije BiH Aner Žuljević za naš portal kaže kako se vladajuća politika u ovoj zemlji odlučuje za promjenu zakona samo kad nestane novca, da bi dodatno pljačkala vlastite građane, a sve to gotovo uvijek pravda usaglašavanjem s EU i efikasnošću institucija.
"Praktična iskustva su takva da građani u ovoj zemlji već plaćaju previše po raznim poreskim osnovama, a dobijaju jedno veliko ništa. Da ne govorimo kako građani po zakonu plaćaju jedno, a politika novac usmjerava u drugo pod okvirom redovnih budžetskih prihoda", kaže on.
Izdvaja primjer Hrvatske koja za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duhan i alkohol ili oko 150 miliona eura godišnje.
"Vlastodršci bi mogli malo razmisliti da u ovoj zemlji konačno realizuju cjelovitu i sveobuhvatnu poresku reformu koja će pritisak države skinuti s leđa poslodavaca i radnika kroz kombinaciju manjih poreskih opterećenja s nužnom racionalizacijom države, jer smo već predugo pogubili kompas. Konkretno da smanje poreski pritisak na plate, oslobode novac za rast minimalne plate i omoguće dostojanstven život za 60 posto građana. Takva mjera će povećati potrošnju, rast će i PDV, a bit ćemo i konkurentniji u smislu poslovnog ambijenta, čime će se legalizirati i siva zona", kazao je.
Dodaje kako podržava to da se luksuz dodatno oporezuje, stopom od 30 posto i više, ali da se zakonodavac malo pozabavi i nižom stopom za određene životne artikle, ako već ne može nulta.
"Više od 20 godina nam prodaju priču kako je više stopa opasno zbog evazije poreza. U ovoj zemlji postaje opasno preživjeti s ovakvim poreskim sistemom i uslovima života. Mi smo država apsurda i socijalnog disbalansa u kojoj je davno umrla solidarnost. Nama jedan državni parlamentarac finansijski vrijedi 10 radnika s minimalnom platom ili 10 penzionera. Na tim osnovama kroz poreski sistem i predatorsku državu kreirali smo sistem koji se dugoročno socijalno urušava", naveo je
On kaže kako jedni dobijaju više nego što im treba i što objektivno zarade, a oni koji se "ubiše od posla" trebaju šest mjeseci raditi da zarade mjesečnu potrošačku korpu.
"Ili ćemo se reformisati ili ova država kao servis građana ovakva i treba da propadne. Vrijeme je da se tačno utvrdi da ono što građani odvajaju za putarinu završi u putnoj infrastrukturi, a ne da nam svakodnevno ljudi ginu na lošim cestama zato što je neka politika odlučila da dio sredstava prenamjeni za svoje izborne apetite. Ista stvar je i s akcizama na duhan i alkohol, koje bi trebale djelom namjenski završiti u zdravstvu, a ne da građani imaju situaciju u kojoj samo ljekara ne nose u bolnicu, jer kao nema novca", zaključio je Žuljević.
Počeo Drugi projekat podrške zapošljavanju za mlade, dugotrajno nezaposlene i ranjive kategorije u FBiH
