Znate li u kojoj evropskoj državi ima najviše slobodnih radnih mjesta, a nije Njemačka
Posljednji statistički podaci pokazuju smanjenje slobodnih radnih mjesta na tržištu rada, uz povećanje zaposlenosti u drugom kvartalu godine.
Stopa slobodnih radnih mjesta, udio ukupnih radnih mjesta koja su upražnjena, smanjena je sa 2,8 posto u prvom kvartalu na 2,7 posto.
U istom periodu, stopa zaposlenosti osoba starosti 20 - 64 godine iznosila je 75,4 posto, što je blagi porast od 0,1 procentni poen.
Međutim, zabilježen je širi trend. Dugoročna stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti svake godine, ne uspijevajući da uskladi ponudu sa potražnjom.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti od 2020. godine, kada su mnogi ljudi dobili otkaz ili otpušteni kako bi smanjili troškove zbog pandemije.
Uprkos povećanju stope zaposlenosti u drugom tromjesečju, u ranijem izvještaju Evropske komisije navodi se da postoji manjak radne snage i nedostatak vještina.
Otvaranje novih radnih mjesta i potreba za zamjenom radnika koji odlaze u penziju izazivaju "nedostatak", što se odražava u ovim statistikama.
Ove nestašice će se vjerovatno povećati, prema izvještaju, s predviđenim padom radno sposobnog stanovništva sa 265 miliona u 2022. na 258 miliona do 2030. godine.
Koja država ima najviše slobodnih radnih mjesta
Među državama članicama EU sa brojkama dostupnim Eurostatu, Nizozemska je imala najveću stopu slobodnih radnih mjesta u EU, sa 4,7 posto ukupnih radnih mjesta koje još treba popuniti.
Bugarska i Rumunija su, s druge strane, u istom kvartalu zabilježile samo 0,8 posto slobodnih radnih mjesta.
Među slobodnim radnim mjestima oglašenima na internetu u istom periodu, najtraženiji su programeri softvera i prodajni asistenti.
Poslovi u oglašavanju, marketingu i proizvodnji također su imali značajan broj slobodnih radnih mjesta, pored inženjeringa i istraživanja i razvoja.
Da li nedostatak radne snage u Evropi zadržava poslove upražnjenim?
U poređenju sa stopama slobodnih radnih mjesta u drugom tromjesečju 2021. i 2022. godine, ovogodišnja brojka leži između ove dvije.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU iznosila je 2,2 posto u drugom kvartalu 2021., odmah nakon otvaranja glavnih tržišta. Dostigao je 3 posto u drugom tromjesečju 2022. i od tada je počeo opadati.
Statistike širom zemalja pokazuju borbu kontinenta da popuni radna mjesta, što se često pripisuje nedostatku kvalifikovane radne snage.
Prema Eurostatu, više od 75 posto kompanija u EU već se bori da pronađe profesionalce sa potrebnim vještinama za popunjavanje radnih mjesta, što ometa ekonomski rast.
Novi zakon njemačke vlade o imigraciji, usvojen u augustu, ima za cilj privlačenje kvalificiranih radnika izvan EU u borbi protiv nedostatka unutar zemlje.
Danska vlada je također odobrila trogodišnju vizu za međunarodne studente koji žele raditi nakon diplomiranja kako bi popunili radna mjesta.
S druge strane, međutim, oko 27,5 miliona ljudi u radnoj snazi EU reklo je da su ili nezaposleni, nedovoljno zaposleni, traže posao, ali nisu odmah dostupni, ili su bili dostupni, ali ne traže posao.
To je dovelo do toga da je nešto više od 1 od 8 ljudi u Evropskoj uniji bilo izloženo "labavosti" tržišta rada, koju je ILO definirala kao "razliku između željene količine rada radnika i količine plaćenog rada na raspolaganju".
Stopa nezaposlenosti u EU se smanjuje od 2020. godine, što je uzrokovano "ne zbog povećanja nezaposlenosti, već zbog povećanja broja ljudi koji su dostupni za posao, ali ga ne traže", navodi se u izvještaju Eurostata.
To je dovelo do upražnjenih radnih mjesta, stoga nije došlo do značajnih pomaka u stopama slobodnih radnih mjesta, uključujući i posljednji kvartal, dodaje se.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
