Hajrudin Šiba Krvavac konačno dobio monografiju: Majstor žanra čiji su filmovi obišli svijet
Pridonijet će tome i monografija Hajrudin Krvavac, prva knjiga o nekom bh. reditelju i rijetka knjiga o bh. kinematografiji koja će javnosti biti predstavljena 6. aprila u 18 sati u sarajevskom kinu Meeting Point. Ova monografija nastala je na inicijativu Jasmile Žbanić, a predstavlja rad urednika i istraživača Nebojše Jovanovića koji u razgovoru za Klix.ba naglašava da monografija predstavlja vraćanje duga Šibi i širenje znanja o njemu i njegovom radu, ali ipokazuje da ostatak bh. kinematografije trebamo pretvoriti iz prošlosti u historiju.
"Od najznačajnijih filmova Šibe Krvavca dijeli nas oko pola stoljeća i za sve to vrijeme o popularnom Šibi nismo proizveli jednu jedinu, najobičniju knjigu. Dakle, monografija dolazi prekasno za samog reditelja i mnoge njegove saradnike kojima je takvo priznanje trebalo odati još za njihovog života. Ali nije prekasno za nove generacije koje ne znaju mnogo toga o Krvavcu, možda čak i ne znaju ko je on. Možda su čuli za neke njegove filmove, vjerovatno znaju da je 'Valter' bio izvanredno gledan u Kini, ali ne znaju ko je te filmove režirao. Ne znaju da je režirao još mnogo dokumentaraca, da je i sam, poput junaka Valtera, bio sarajevski ilegalac, još kao dječak, da je kasnije otišao u partizane, da je kasnije jedno vrijeme bio na Golom otoku, ili da su talijanski producenti i režiseri isijecali scene iz njegovih filmova i ubacivali ih u svoje ratne filmove, i slično. Sam Šibin život bio bi fantastična filmska priča i ova monografija nudi mnoštvo detalja za tu priču", rekao je Jovanović.
Reditelj i direktor Filmskog centra Sarajevo Jasmin Duraković kaže da je Hajrudin Šiba Krvavac u nekadašnjem jugoslavenskom filmu stvorio jedan potpuno novi jezik, filmski žanr poznat kao "partizanski vestern".
"Nešto su prije njega u tom pogledu počinjali raditi i neki drugi autori, poput srpskog reditelja Žike Mitrovića ('Signali nad gradom', 'Kapetan Leši'), ali je tek Šiba u potpunosti zaokružio taj filmski jezik i stvorio sa svojim akcionim filmovima jedan potpuno dosljedan žanrovski prosede. Mi smo to krajem osamdesetih, kao mladi filmski kritičari nazavali 'partizanski vestern' mada ni ovaj termin nije u potpunosti tačan kada govorimo o njemu i njegovim filmova. Stvorio je djela koja su dala snagu bh. kinematografiji krajem šezdesetih i sedamdesetih, prije toga je ostavio duboki pečat na dokumentarnom filmu koji se najčešće bavio socijalnim životom u tadašnjoj BiH. Osim toga, svi oni koji su znali Šibu danas o njemu govore kao reditelju kojem su čast i etika bili važni. A bez toga nema istinske umjetnosti", naglasio je Duraković.
Svi koji su imali privilegiju družiti se ili raditi sa Šibom Krvavcem o njemu govore s poštovanjem i naglašavaju činjenicu da je uvijek nesebično pomagao mladima.
"Imao sam priliku družiti se sa Šibom, bio je fantastičan i nevjerovatna mi je bila ta njegova naklonjenost prema mladim ljudima. Uvijek je podržavao mlade, čak je i pretjerivao podržavajući neke čiji rad nije bio obećavajući", rekao je legendarni filmski snimatelj Mustafa Mustafić.
Da je Šiba uvijek spremno i bez zadrške pomagao mlade filmske autore naglašava i Jovanović podsjećajući da je Benjamin Filipović prema ideji Šibe Krvaca snimio film "Praznik u Sarajevu".
"Mislim da nije pretjerano reći da je njegovo ime sasvim sigurno pomoglo Emiru Kusturici ili Benjaminu Filipoviću da upišu FAMU u Pragu, a ohrabrivao je i pomogao i druge. Vjerovatno nikad nećemo u potpunosti znati koliko mu zapravo dugujemo, kao kinematografija, ali i kao širi kulturni krug – i to ne samo BiH, nego i cijela post-Jugoslavija", naglasio je Jovanović.
Filmovi Hajrudina Šibe Krvavca dospjeli su skoro do svih zemalja svijeta. Na prostoru bivše Jugoslavije gotovo da ne postoji čovjek koji nije čuo za njegovo kultno filmsko ostvarenje "Valter brani Sarajevo", mada ništa manje nisu vrijedni ni filmski naslovi "Diverzanti", "Most" i "Partizanska eskadrila" i predstavljaju kulturno blago Bosne i Hercegovine. Sa 16 godina bio kurir Vladimiru Periću Valteru, a 30 godina kasnije je napravio film posvećen svom ratnom komandantu i njegovoj odbrani Sarajeva koji je u Kini proglašen najgledanijim filmom svih vremena. Za svoj rad Šiba je odlikovan Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva, 27-julskom nagradom SR BiH, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike sa srebrenim zracima.
Bio je dijabetičar, a imao je i velikih srčanih problema. Uprkos tome ostao je u opkoljenom Sarajevu 90-ih godina, iako ga je mogao napustiti. Umro je u Sarajevu 11. jula 1992. godine, a sahranjen je na sarajevskom gradskom groblju "Lav".
