U Federaciji BiH formiran krizni štab zbog epidemije koronavirusa: Preporuke građanima
Navedeni Krizni štab poduzima poslove ranije formiranog Koordinacionog tijela ovog ministarstva, a u cilju povećanja stepena operabilnosti.
Sve ranije utvrđene mjere koje se intenzivno provode u saradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva, Federalnim i kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, zdravstvenim ustanovama, Državnom graničnom službom i Federalnom upravom za inspekcijske poslove i Ministarstvom civilnih poslova BiH, ostaju i dalje u primjeni.
Iako su iz WHO kazali kako postoji strah širenja koronavirusa u zemljama sa slabijim zdravstvenim sistemom, pomoćnik federalnog ministra zdravlja Goran Čerkez govori nam da BiH ne spada u tu kategoriju.
"Imamo kapacitet ljudi da možemo intervenisati u slučaju pojave virusa", jasno je istakao Čerkez.
Kako su i jučer ostakli iz Federalnog ministarstva zdravstva, nije isključena pojava koronavirusa u BiH zbog čega građani i medicinski radnici moraju biti na oprezu. Zdravstveni radnici, ljekari i epidemiolozi u redovnom su kontaktu sa Graničnom policijom koja prati ulazak kineskih državljana u BiH, kao i drugih turista koji putuju iz Kine.
"U slučaju da se otkrije osoba za koju se sumnja da je zaražena, takva osoba bi se prevezla u zdravstvenu ustanovu gdje se vrši tretman, odnosno simptomatsko liječenje jer nema lijeka. Kao kod većine respiratornih oboljenja, nije pronađena vakcina ni za ovu zaraznu bolest. Kod zaraženog se radi na utvrđivanju dijagnoze. Osoba se naravno izolira te se prati njeno zdravstveno stanje", kazao nam je Čerkez.
U BiH se može utvrditi koronavirus metodom isključivanja drugih virusa. Pored toga, BiH je stupila u kontakt s evropskim referalnim centrima kojima bi prilikom testiranja virusa mogla slati uzorke na potvrđivanje.
Nadležni u oblasti zdravstva u BiH blagovremno dobijaju informacije o kretanjima ljudi, što dijele s pripadnicima Granične policije BiH.
"Ukoliko se pojavi neko sa temperaturom, onda se gleda da se ta osoba izoluje te se prema njoj postupa u skladu sa međunarodnim zdravstvenim regulacijama. Granični policajci imaju određena pitanja koja postavljaju ljudima. Na primjer, ukoliko odbijete ulazak međunarodnog putnika, prtljaga, kontejnera, bilo čega, sa kašnjenjem od 24 sata, dužni ste obavijestiti WHO sa obrazloženjem i opravdanjem zašto ste to uradili. Vama kad čovjek dolazi na granicu, on je zdrav čovjek. Može se u putu negdje razboljeti", pojašnjava nam Čerkez.
Pored putnika koji ulaze u BiH iz Kine, prate se i ljudi koji žive u BiH i koji bi eventualno mogli putovati u zemlje gdje su potvrđeni slučajevi koronavirusa.
"Takve ljude stavljamo pod zdravstveni nadzor. Svakodnevno se moraju javljati i informisati ljekara o svom zdravstvenom stanju. Provode se mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti zdravlja stanovništva od zaraznih bolesti", dodaje Čerkez.
Iako su prema upozorenju WHO-a najugroženije zemlje sa slabijim zdravstvenim sistemom, Čerkez kaže da je sigurno veći rizik u Frankfurtu ili Parizu gdje je daleko veća koncentracija Kineza.
"Kina je ekonomska sila koja jako puno putuje. Zamislite da je 90 posto Kineza u Kini, a deset posto u drugim dijelovima svijeta. Inače, ovakav potez WHO-a bio je izuzetan doprinos kineskih vlasti u zaustavljajnju epidemije. Tu je napravljen ključni korak. Mi jednostavno moramo računati na mogućnost da se zaraza pojavi kod nas, a ne možemo sad hvatati po ulici zdrave ljude da bismo ustanovili stanje na terenu", kaže Čerkez.
Kako saznajemo, realno je očekivati da će ovaj virus, kao i drugi respiratorni virusi, trajati dva do tri mjeseca, što je bio slučaj i sa SARS-om iz 2002. godine.
Podsjećamo, koronavirusi su grupa već odavno poznatih virusa od kojih većina uzrokuje običnu prehladu. Međutim, novi koronavirus izaziva težu kliničku sliku te u procentu od dva posto dovodi do smrtonosnog ishoda. Važno je istaći da su svi oboljeli koji su u kineskom Wuhanu umrli uslijed koronavirusa bili zrelije životne dobi sa dodatnim zdravstvenim tegobama odranije.
Novi kinski koronavirus ima potencijal pandemijskog širenja, a Čerkez nam kaže da se prenosi bliskim kontaktom ljudi.
Inače, koronavirusi prvi put su opisani šezdesetih godina prošlog stoljeća. Pojavljuju se sezonski, a dovode do akutne febrilne bolesti gornjeg dijela disajnog sistema. Međutim, novi koronavirusi mogui izazvati obiljnije upale donjeg dijela disajnog sistema kao što su pneumonija i bronhitis.