Kako poboljšati poziciju obrtnika: U FBiH ih ima oko 52 hiljade, a ima prostora za mnogo više
Prije nekoliko dana u Sarajevu je održan okrugli sto "Budućnost obrta u FBiH" koji je nastojao aktuelizirati ovu temu te staviti akcent na stanje obrtničkog sektora kod nas.
Obrti predstavljaju značajan oblik organizovanja u našoj zemlji. Prema posljednjim podacima za Federaciju BiH, danas posluje oko 52 hiljade obrtnika koji zapošljavaju oko 12 posto svih zaposlenih radnika. S obzirom na to da većina njih čini dio male privrede, postoji još uvijek značajan potencijal da se putem registracije obrta zaposli značajan dio osoba.
Analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako je kroz novi zakon koji bi trebao tretirati ovu oblast resorno federalno ministarstvo probalo riješiti neke probleme s kojima se obrtnici susreću.
"Nešto jeste riješeno, ali ne sve ono što su obrtnici tražili. Međutim, ne treba zaboraviti da poslovanje obrtnika nije regulisano samo jednim zakonom. Kao najbolji primjer navodim trenutni Zakon o doprinosima u FBiH, ali i prijedlog novog zakona. Naime, obračun doprinosa za obrtnike je nešto drugačiji u odnosu na preduzeća. Prema zakonu, svake godine se utvrđuje nova osnovica za obračun doprinosa za obrtnike, koja je vezana za rast prosječne bruto plate u FBiH", izjavio je Hadžić.
On navodi primjer da ukoliko dođe do povećanja plata u javnom sektoru, poput plata u obrazovanju, zdravstvu, administraciji, time će se povećati osnovica za obračun doprinosa obrtnika. Upravo zbog toga, obrtnici svake godine imaju veće izdatke za doprinose, bez obzira na to da li oni bolje ili lošije posluju.
"Čak kada bismo imali idealan Zakon o obrtima u FBiH, ovaj problem vezano za obračun doprinosa može u potpunosti ugroziti poslovanje obrtnika u budućnosti. Kao neka od rješenja za unapređenje statusa obrtnika vidim prije svega omogućavanje brže i lakše registracije obrtnika online putem. Danas živimo u vremenu interneta i informacionih tehnologija, gdje bi se na takav način, digitalizacijom procesa, omogućilo jednostavnije poslovanje", smatra on.
Dodaje kako je potrebno izmijeniti koncept obračuna doprinosa koji se ne smije više vezati za prosječnu bruto platu u FBiH. Prijedlog može ići u pravcu da se propiše minimalni i paušalni iznos doprinosa za zdravstvo, a da se za doprinos za PIO odredi minimalna granica, čime bi se obrtniku ostavila sloboda da uplaćuje iznos doprinosa za PIO koliko želi, ali ne ispod propisanog minimuma.
"Treće, obrtnicima se treba omogućiti vanjskotrgovinsko poslovanje, iako je to prijedlogom zakona predviđeno. Danas imate obrtnike koji npr. izrađuju rukotvorine, a ne mogu ih legalnim putem slati u inozemsvo, ili recimo neko ko pruža usluge za inozemnog klijenta. Također, potrebno je omogućiti da obrtnici mogu legalno uvoziti materijal ili uređaje neophodne za rad te da za to nisu u obavezi da angažuju posredničke firme", naveo je.
Nastavlja kako bi obrtnici također trebali da odgovaraju, kao i preduzeća do određenog iznosa, a ne cjelokupnom imovinom, te bi isto tako trebalo da se precizno odredi šta je imovina obrta, a šta fizičke osobe.
"Peto, trebalo bi razmisliti, da li u sklopu registracije obrta, ili kroz potpuno neki novi vid pravnog organizovanja, regulisati status samo zaposlenika koji mogu raditi od kuće i gdje nije potreban poslovni prostor. Na ovaj način rješili bismo mnoge probleme osoba koje rade na crno, pa da budu legalni dio sistema. Šesto, potrebno je ukinuti i smanjiti razne parafiskalne namete, poput takse za istaknutu firmu ili ukidanje taksi na registraciju obrta. Npr. Ukoliko bi se ukinula taksa za osnivanje obrta, budžeti bi ostali bez zanemarivo malog iznosa sredstava, a indirektne koristi su ogromne, jer će se kroz zapošljavanje osoba plaćati doprinosi, a ako je osoba bila na birou, onda će država imati manje izdatke za zdravstveno osiguranje za tu nezaposlenu osobu", zaključio je Faruk Hadžić.
