Konjičani u borbi za spas Neretvice: 15 mini hidroelektrana bi uništilo rijeku i endemske vrste

Prema riječima člana Organizacionog odbora koalicije za borbu i očuvanje rijeke Neretvice Ibre Here, danas su uputili inicijativu Općinskom vijeću Općine Konjic da se revidira odluka o izgradnji mini hidroelektrana koja je donesena još 2008. godine, a koju je tadašnje Općinsko vijeće jednoglasno usvojilo. Kako je Hero rekao, učinili su to pod pritiskom Federacije BiH koja je kazala kako je ovo projekt od općeg javnog interesa, a tada nisu imali informacije o posljedicama koje hidoroelektrane mogu napraviti.

"Procedure nisu urađene zakonski niti su javne rasprave obavljene na adekvatan način s lokalnom zajednicom, jer Općina Konjic nije implementirala Zakon o lokalnoj samoupravi. Nisu nam objasnili šta dobijamo, a šta gubimo. Nemamo kontakt ni s predstavnicima Elektroprivrede ni Općine Konjic. Bilo kakvo narušavanje toka rijeke Neretvice ne bi bilo dobro, jer je ona pritoka Neretve i endemska je rijeka u kojoj imaju najmanje četiri vrste endemskih riba i rakova. Ta vrsta raka je na crvenoj listi po zaštićenosti u svijetu", rekao je Hero.

Kazao je kako je ključno pitanje šta se čekalo 12 godina da bi se pokrenuo ovaj projekt istaknuvši kako posjeduju dokumentaciju iz koje se vidi da nije sve urađeno u skladu sa zakonom, zbog čega su angažovali i pravni stručni tim od sedam advokata.

"To bi bio u najmanju ruku urbicid nad rijekom, jer imamo iskustvo šta se dešavalo s ostalim rijekama u BiH na kojim su izgrađene hidroelektrane. Mi smo povrtlarski i voćarski kraj, poznati smo po kestenu i to bi utjecalo i na uzgoj. Kada su vijećnici 2008. godine jednoglasno glasali za ovu odluku, nisu bili informisani, kao ni mještani koji su prodali svoje zemljište, jer su imali pritisak s federalnog niova i rečeno im je da će im, ako ne prodaju, biti oduzeto, jer je od općeg javnog interesa. Sada su se ljudima otvorile oči", rekao je.

Ujedinila su se udruženja među kojima su ribolovci, povrtlari, zaštitnici okoliša, uzgajivači riba te mještani. Traže reviziju ove odluke i da im se konačno predoči studija o utjecaju hidroelektrana na floru i faunu, jer nemaju uvid u to.

"Svaka pritoka Neretvice je mrestilište ribe. Ljudi će braniti svoje pravo nad rijekom pravnim putem. Planirali su da izbace 400 hiljada kubika zemlje, ali ne i gdje će odložiti tu zemlju pa pretpostavljamo da bi se to lagerovalo u rijeku. Problem za investitora je i taj što je stari most na regionalnom putu na Granskom Polju uništen u bujici, a novoizgrađeni drveni može podnijeli samo teret do 15 tona, što znači da teške mašine ne mogu preći preko njega. Učinit ćemo sve da zaštitimo ovo područje", kazao je Hero.