Kako su filmovi raskrinkali mračnu stranu sporta puno prije globalne krize uzrokovane koronavirusom
Uzvikujući "Pokaži mi novac!" u filmu "Jerry Maguire" (1996.) Tom Cruise je kao menadžer NLF-a precizno dočarao brutalnost sporta koji radi ogromnog novca eksploatiše pojedinca i dovodi ga do psihofizičkog sloma. Iako se film uglavnom tretira kao fikcija, može poslati snažnu poruku i razbiti mitove običnog čovjeka o velikim zvijezdama čiji život izgleda savršeno poput Beckhamove reklame za bokserice.
Italijani su otkrili da se zaraza koronavirusom počela širiti zahvaljujući utakmici Lige šampiona koja se igrala između Atalante i Valencije na San Siru, gdje je 40 hiljada navijača imalo priliku pet puta ustati i urlati (i grliti se) nakon upravo toliko postignutih golova. Nogomet je ovih dana doslovno u kliničkoj smrti, a oči svijeta zahvaćenog pandemijom virusa uperene su u vrhunske sportiste i njihove donacije, s obzirom na to da su zdravstveni sistemi pred kolapsom i u najrazvijenijim zemljama.
Džanan Musa je opremio bihaćku bolnicu, a slijede ga brojni dobri primjeri preplaćenih sportista koji žele pomoći i donekle ublažiti poljuljan ugled zbog svojih "bezobraznih plata". Mnogi su ovih dana cinično govorili da (s obzirom na novac ulagan u njih) treba zvati Mbappea ili Ronalda da nas liječe, a ne potplaćene naučnike i medicinare. Nažalost, i šale posljednjih dana dokazuju apsurde ludila neoliberalizma koji je svijet doveo do ivice propasti.
Trenutno najnevažnija sporedna stvar na svijetu
Paradoksalno, u vrijeme kada je nogomet stavljan "na čekanje" Netflix (20. marta) objavljuje seriju "The English Game" koja kroz šest epizoda objašnjava nastanak ove igre i način na koji su probijene klasne barijere, stvorivši igru koja je kasnije postala najpopularniji sport na svijetu. Nekad je nogomet igrala "sirotinja" dok su bogati sjedili u publici, a danas je obrnuto. Sirotinja s pivskim bocama promatra kako se u mrežu zabijaju tuđi milioni.
Ovih dana "cinkaju" se zarade, iznosi transfera, ali i masovno otpuštaju timovi raznih klubova, kao u Košarkaškom klubu Cibona, gdje je otpušten kompletan tim i osoblje kluba.
Najveće ekstreme je ipak pokazao Mundijal 2014. godine, koji je za sobom ostavio pustoš u Brazilu. Prilikom gradnje grandioznih stadiona radnici su gubili živote, a kuda prođu "kopačke zla", tu trava više ne raste. FIFA, koju oduvijek tresu korupcijski skandali, pokušala je uz pomoć filma "Ujedinjene strasti" (2015.) vratiti ugled, ali tradicionalne vrijednosti i olimpijski duh potpuno su poraženi pred činjenicom da su se stadioni (koji danas zjape prazni) gradili u zemlji u kojoj milioni ljudi nemaju pristup pitkoj vodi. Ipak, svi oni skaču visoko podignutih ruku na svaki gol Luke Modrića, Zlatana Ibrahimovića ili Lea Messija, koji zarađuju basnoslovne novce na sedmičnoj osnovi.
Ibrahimović je svoje počasno mjesto dobio u dokumentarcu "Becoming Zlatan" (2015.), koji govori o njegovom putu iz predgrađa Malmea do neslućenih visina i slave koju je postigao ekscentričnim ponašanjem igrajući u evropskim klubovima. Međutim, nogomet sve rjeđe prati imidž glorifikacije, po čemu je, recimo, ostao upamćen film "Escape to Victory" (1981.), u kojem se pored brojnih poznatih lica pojavljuje i legendarni Pele, govoreći o ratnim zarobljenicima koji pristanu na utakmicu protiv ekipe nacista kako bi mogli pobjeći. Nogomet se ovih dana gubi u "prljavom vešu" sumnjivih transfera, iznošenju podataka o plaćama u vrijeme krize (što je nedavno učinio Zdravko Mamić), a da nisu otporni na krizu pokazali su i čelni ljudi Barce.
Kako stvari stoje, nogomet više nikada neće biti najvažnija sporedna stvar na svijetu. Ženska percepcija o "dvadesetak preplaćenih znojavih muškaraca koji trče za jednom loptom" možda konačno dođe na svoje. Ali, život je kao bombonjera, kako je to rekao najpoznatiji stonoteniser Forrest Gump, nikada ne znaš šta ćeš dobiti. Da žene nisu izuzete iz ove priče, mogla bi posvjedočiti i priča o prvoj olimpijki koja je u gimnastičkoj disciplini ocijenjena desetkom. Nađa Komaneči je od savršene desetke stigla do pokušaja samoubistva ispijanjem izbjeljivača za veš, zbog izloženosti pritisku, zlostavljanju trenera (a po nekim navodima i sina Nikolaja Čaušeskua) te naporima diktatorskog režima da je stave u službu promocije države. Život djevojčice sa svilenom trakom u kosi rekonstruisan je u film "Nadia Comăneci: The Gymnast and the Dictator" (2016.).
Dječaci od milion dolara
Od Scorseseovog "Razjarenog bika" pa sve do priče o Aaronu Hernandezu, igraču NLF-a koji je usljed povreda mozga zavšio u mentalnoj degeneraciji, filmovi su nas kroz historiju upozoravali na psihofizički dril koji prolaze sportaši u borbi do kanačnog cilja. Pritom, nisu svi izvedeni kao "Rockyjev" zanos i američka priča o uspjehu za koji je dovoljan naporan rad i udarci po mesnim polovicama. Na Netflixu je dostupan i dokumentarac "Team Foxcatcher" koji sadrži nikad ranije viđene kućne snimke paranoidnog sloma Johna E. du Ponta i ubistva olimpijskog hrvača Davea Schultza, o čemu je snimljen i izuzetno zapažen igrani film "Foxcatcher" (2014.). Psihološki slomovi sportaša i njihove afere nisu ništa novo, pogotovo kada se sjetimo O. J. Simpsona, ne tako davne afere u vezi s dopingom bicikliste Lancea Armstronga i atletičara Oscara Pistoriusa koji je u naletu ljubomore ubio svoju zaručnicu.
Put kompleksne ličnosti jednog od najboljih nogometaša svih vremena Diega Armanda Maradone možete vidjeti u novom HBO-ovom dokumentarcu koji je režirao Asif Kapadia "Diego Maradona" (2019.). Englez indijskog porijekla proslavio se dokumentarnim filmom "Amy" o pjevačici Amy Winehouse, a na Netflixu je dostupan i njegov izvrstan dokumentarac "Senna" (2010.) o vozaču Formule 1 Ayrtonu Senni, koji prati njegovu karijeru od debija na Velikoj nagradi Brazila 1984. pa sve do prerane smrti deset godina kasnije na stazi u San Marinu. Poseban naglasak je stavljen na veliko rivalstvo Senne i Francuza Alaina Prosta. Od istih producenata dolazi i serijal "Formula 1: Drive to Survive" koji je također dostupan na Netflixu, a nudi uvid u ekstremni svijet vozača opasnih bolida, o čemu možda najbolje svjedoče opekotine na licu Nikija Laude.
Na Netflixu su dostupni i dokumentarni filmovi "Barca Dreams", "The Short Game" o sedmogodišnjim golferima na važnim takmičenjima, zatim "Iverson" o životnom putu košarkaša Allena Iversona te izvrstan show "Glow" o ženama hrvačicama. Jedan od najzanimljivijih dokumentaraca je i "Icarus" Bryana Fogela o ruskom olimpijskom doping programu, koji je nagrađen Oscarom 2018. godine. Film govori o varanju na sportskim takmičenjima koja sponzorira Kremlj i nije samo sportski film nego i vrhunski politički triler.
U sudijskom smo vremenu
Živimo u opasnim vremenima, glave su nam u torbama i niko ne zna kada će se završiti agonija zbog zaraze koja odnosi živote. Međutim, ma koliko se činilo da smo najzad svi u istoj poziciji pred okrutnom prirodom i da je ona ta koja će stvari postaviti na svoje mjesto, ipak se radi o zabludi. Stremljenja i prioriteti se neće promijeniti dok i u ovakvoj situaciji pokazujemo interes za skandale sportskih klubova, sportaše i njihove djevojke (bottom line Karleuša vs. Tošić). Oni su i dalje naš bijeg od surove realnosti. Gledajući njihove probleme, zanemarujemo vlastite i tome valjda služi kultura spektakla. O ljudskoj prirodi najbolje govori kako se intenzivno (a kratko) žaluje za sportašima. Pomislite samo kako su daleko vijesti o Michaelu Schumacheru i Kobeu Bryantu.
