Nacionalni plan BiH za borbu protiv pandemije je od 2009. mrtvo slovo na papiru
Radi se o detaljnom uputstvu na 50-ak stranica o tome ko šta treba da radi, na koji način uz detaljno opisan svaki korak. Taj plan usvojen je kao državna strategija u cilju zaštite od tadašnje pandemije svinsjke gripe.
Državni parlamentarac Saša Magazinović poručuje da ovaj dokument više nije moguće ni pronaći na stranici Ministarstva civilnih poslova gdje je donedavno stajao.
Usvojeni plan djelovanja 2009. godine podrazumijevao je sve ključne elemente koordinacije, lanac zapovijedanja, upravljanje, nadzor, strategiju sprečavanja širenja virusa, zdravstvene usluge, komunikaciju, istraživanje, evaluaciju i sl. Na osnovu tog dokumenta niži nivoi su trebali napraviti svoje operativne planove.
Ključno tijelo koje je osmišljeno i formirano na državnom nivou je Koordinaciono tijelo u čiji sastav ulazi devet predstavnika Vijeća ministara (iz svakog ministarstva po jedna osoba), iz Vlade FBiH pet predstavnika, iz Vlade RS-a pet predstavnika i iz Vlade Brčko Distrikta dva predstavnika.
To Koordinaciono tijelo bi trebalo da upravlja borbom protiv pandemije na teritoriji cijele države, da predlaže mjere, upravlja aktivnostima, prijemom međunarodne pomoći i sl.
Predviđeno je da to Koordinaciono tijelo može biti dopunjeno ekspertima iz oblasti zdravstva ili veterine.
Taj ekspertski tim uz članove Koordinacionog tijela ima zadaću da:
- pravi procjenu rizika i predlaže mjere
- komunicira s međunarodnim institucijama
- predlaže rješenja
Plan koji je usvojen 2009. godine između ostalog je podrazumijevao i aktivno praćenje dostupnosti lijekova, detaljno nabrojane količine određenih vrsta lijekova, ali i omogućavanje da javnost i mediji imaju pravovremene i relevantne informacije o korištenju lijekova.
Također je predviđeno da na državnom niovu u sklopu Koordinacionog tijela bude pojačan broj eksperata za oblast epidemije zaraznih bolesti, ali i da postoji tim za komunikaciju. Jasno je naglašeno da je ovaj plan potrebno revidirati barem jednom u tri godine, a u slučaju pandemije odmah. Ništa od toga se nije dogodilo.
Umjesto toga, BiH se opredijelila za konfuzni način brobe protiv pandemije. Prvobitno formirano Koordinaciono tijelo je nešto više od mjesec nakon formiranja izgubilo na značaju. Na čelu tog tijela bio je tadašnji ministar sigurnosti Fahrudin Radončić. On se ubrzo povukao uz obrazloženje da ne želi učestvovati u podjeli donacija koje je BiH dobijala iz inozemstva. Praktično je Korodinaciono tijelo ostalo da postoji samo na papiru, a u praksi više nije poduzimalo nikakvu inicijativu, niti su donosili bilo kakve preporuke, izuzev davanja odobrenja za prijem međunarodne pomoći.
Borba protiv pandemije je prebačena na niže nivoe, gdje entiteti vode svoje politike, a u Federaciji BiH tu su dodatno i kantoni i gotovo da ne postoji usklađenost u djelovanju.
Komunikacija je na najnižim granama, evidencija i statistike su nepouzdane, a bez jasne i precizne statistike ni eksperti ne mogu dobiti prave zaključke da bi znali kako reagirati. Ono što su pored sve pandemijske pošasti građani ove zemlje dobili su dezorijentisani timovi u kriznim štabovima, koji izražavaju zabrinutost i apeluju kako nemaju snagu i moć da nešto konkretno promijene u smislu naredbi.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
