Ove zabrinjavajuće podatke objavila je Evropska agencija za okoliš (EEA) u svom izvještaju iz 2019. godine "Zdraviji okoliš, zdraviji životi: kako okoliš utječe na zdravlje i blagostanje u Evropi (Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe)". U izvještaju je navedeno da je smrt jedne od osam osoba povezana sa zagađenošću okoliša. Od ukupnog broja preminulih osoba na Starom kontinentu, kod 13 posto dominantni uzroci smrti su zagađen zrak i visoke temperature usljed klimatskih promjena.
Kao najznačajniji zdravstveni rizik je označen zagađen zrak. Pretpostavlja se da ovaj problem za posljedicu ima preranu smrt kod 400.000 ljudi svake godine. Upozoreno je da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može izazvati dijabetes, plućne bolesti i rak. Zagađenost zraka je dovedena u vezu sa smrtnim slučajevima usljed koronavirusa.
Iz EEA su podsjetili da je koronavirus pokazatelj da postoji povećan rizik od prenošenja bolesti sa životinja na ljude, što je posljedica uništavanja okoliša i staništa drugih vrsta.
U odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Albaniju u ostalim zemljama regije broj smrtnih slučajeva zbog zagađenosti okoliša je manji. U ovom kontekstu, situacija je najbolja u Sloveniji gdje premine manje od 80 ljudi zbog zagađenosti okoliša. U Hrvatskoj taj broj iznosi više od stotinu, u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori više od 120. U Islandu je taj broj najmanji i iznosi manje od 60.
