Profesorica psihologije Dženana Husremović: Korona je djeci uzela pravo na igru
Na početku razgovora Husremović je naglasila da se društvo u BiH nalazi u veoma teškoj situaciji te da podaci s terena pokazuju da građani pokazuju znakove narušenog mentalnog zdravlja.
"I Svjetska zdravstena organizacija je u izvještaju navela da će u narednim godinama potreba društva za psiholozima i zaštitom mentalnog zdravlja biti jedan od ključnih prioriteta. Baš kao i fizičko, mentalno zdravlje je podjednako važno jer ljudi funkcionišu na osnovu toga koliko su sposobni podnijeti određene stvari", kazala je Husremović.
Koronavirus je pokazao da smo svi jednaki
Govoreći o pandemiji, dodala je da je nesumnjivo sa sobom donijela mnogo posljedica. S jedne strane, kako je dodala, koronavirus je pokazao da smo svi jednaki jer od njega obolijevaju i mladi i stari, siromašni i bogati.
"S druge strane imamo posljedice koje ostavlja, a nisu vezane samo za razbolijevanje i zdravstveni status koji je apsolutno bitan, već imamo za tu vrstu razbolijevanja i vezan fenomen stigmatizacije oboljelih od COVID-19. Različite su riječi koje ljudi koriste kako bi izrazili te svoje stereotipe koje imaju za te pacijente. Ta stigmatizacija je teška stvar jer se ljudi suočavaju s njom gdje god da krenu te imaju problem da se opet socijalizuju s ljudima", navela je naša sagovornica.
Osim toga, svi se suočavaju s nizom društvenih i ekonomskih poremećaja, smatra Husremović dodajući da je pandemija prouzrokovala mnogo otkaza, što je dovelo do toga da ljudi ostanu bez osnovnih sredstava za život.
"Osim toga, većina se suočila s koronavirusom i tako što su nažalost ostali bez svojih najmilijih, a kada govorimo o ekonomiji, imate slučaj da neke industrije gotovo i ne rade. Tu je kulturna industrija, zatim uslužne djelatnosti za koje ne možemo očekivati da će se u dužem narednom periodu oporaviti niti da će se svijet vratiti na ono što je bio. Pandemija je zapravo društvu ponudila priliku da se preispita i da nauči živjeti po novim okolnostima", naglasila je.
Pandemija je poseban izazov za djecu, roditelje i nastavnike
S obzirom na naš mentalitet, socijalna izolacija i distanca je uveliko pogodila građane BiH, smatra profesorica Husremović. Osim toga, dodala je da se pojavio i strah od razbolijevanja koji vodi ka anksioznosti.
"Sve te posljedice kada se povežu sa samim dolaskom virusa i razbolijevanja od njega dovode do narušenog mentalnog zdravlja, a jedan od glavnih problema su anksioznost i depresija. I zato je bitno da svi sistemski počnemo pristupati tome. Puno toga je pred nama, u čemu ljudima moramo pomoći da se u narednom periodu snađu u nekoj novoj realnosti. To se odnosi na traženje novih poslova i prilagođavanje situaciji", pojasnila je.
Ova situacija je poseban izazov i za najmlađe, a onda njihove roditelje i nastavnike, smatra Husremović. Misli da se ovoj populaciji život u potpunosti promijenio.
"Najveći broj djece u BiH pohađa nastavu na kombinovani ili online način. Njihovi roditelji s njima prolaze tu veliku transformaciju školovanja, a mi u ovom trenutku nismo sigurni koji je kvalitet tog online podučavanja i bitno je napraviti jednu vrstu analize kako bismo imali objektivno mišljenje o tome. Ne možemo se pouzdati u to da djeca imaju nastavu svaki dan, to je efikasnost, ali efektivnost u smislu postizanja uspjeha djece, omladine i studenata je stvar objektivnije procjene", navela je.
Kako je kazala, ovdje se sada govori o najmanje godinu drugačijeg školovanja, što dovodi i do ekonomskih, društvenih i individualnih posljedica.
"Sve se te posljedice moraju upratiti i analizirati i na osnovu toga odlučiti hoće li u budućnosti biti potrebna revizija nastavnih planova i programa kako bi se djeci omogućilo da steknu temeljne vještine ukoliko to do sada nisu", navela je.
U toku je izrada prednacrta Zakona o psihološkoj djelatnosti FBiH
Efekti pandemije su se također u velikoj mjeri odrazili na mlađu djecu, dodaje Husremović, misleći pri tome na karantin i odsustvo socijalnog kontakta s vršnjacima i najbližima, a onda i odsustvo igre koja je potrebna za razvoj svakog djeteta.
"Glavni posao djeteta je da se igra, da bude u kontaktu s vršnjacima. Gledajući trenutnu situaciju vidimo da su djeca sada uskraćena za taj svoj najvažiji posao, posebno mlađi učenici. Tako da će posljedice svega ovoga biti dugoročne i svi izvještaji međunarodnih institucija to pokazuju i apeluju da se institucije ozbiljno pozabave mentalnim zdravljem te da im to bude jedan od strateških prioriteta", kazala je Husremović.
Kako bi se pružila što kvalitetnija psihološka podrška građanima, Husremović je navela da je trenutno u izradi prednacrt Zakona o psihološkoj djelatnosti FBiH kojim će se nastojati regulisati ovo pitanje, ali i osigurati to da se ovom djelatnosti bave školovani i licencirani psiholozi.
"Da bi se taj posao obavljao kao što se to radi i u drugim strukama, tu mora biti školovani psiholog. Svi poslovi koji uključuju bilo koju vrstu dijagnostičke procjene su oni na kojima trebaju raditi psiholozi. Da bismo imali kompetentan kadar i da bismo kontrolisali rad tih psihologa u smislu instrumenata koje koriste i da li ih ispravno koriste, nama treba taj zakon. Uz njegovu primjenu osnovala bi se i psihološka komora koja bi uređivala rad psihologa, a to je njihovo licenciranje periodično i to je jedna vrsta poticanja psihologa na cjeloživotni razvoj", istakla je.
Pandemija je upravo pokazala koliko je bitno da sve institucije, počevši od brojnih industrija, zatim školstva i zdravstva trebaju imati psihologe, navela je Husremović te dodala da se nada da će i vlast prepoznati tu potrebu.
"Ovaj zakon nam treba omogućiti uređenje struke, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta mentalnog zdravlja naših građana i kvaliteta života u našem društvu. Imamo završen prednacrt zakona i on će se vrlo brzo naći na dnevnom redu Vlade FBiH. Nakon toga, on u prednacrtu ide u parlament i nadam se da će naša vlast shvatiti ozbiljnost i potrebu ovog zakona. Isto kao i druge struke i psihologija treba biti uređena", zaključila je Husremović.
