Posjetili smo post-Covid ambulantu u Sarajevu: Kako teče tromjesečni oporavak nakon korone

"Sada se ja dobro osjećam i zadovoljan sam. Dolazim na pretrage jer imam inače anginu pektoris (smanjen dotok krvi u srčani mišić op.a.), a i krvni pritisak mi varira nekada je iznimno visok, a znalo se dešavati da se snizi do te mjere da se onesvijestim. Danas mi je doktorica rekla da mi se upala na plućima povlači, da je bolje stanje. Nastavit ću sa pretragama, jačat ću imunitet tako da se nadam da će uskoro sve ovo biti iza mene", naglasio je Kasim.

Pacijenti u post-Covid ambulanti imaju tretman tri mjeseca

U naredna tri mjeseca će se pružiti potreban post-Covid tretman Kasimu i svim drugim pacijentima koji su se u Općoj bolnici liječili od Covid -19, nastavlja dalje doktorica infektologinja Nina Hrabač koja nam objašnjava da je infektologija inače "prva adresa" u takvom tretmanu.

"Taj post-Covid stadij je period kada bolesnici i dalje imaju raznovrsne tegobe, a osim toga u tih narednih tri do šest mjeseci su izvjesne i određene komplikacije i zbog toga je neophodno da se pacijenti prate jer su prva tri mjeseca nakon bolesti najvažniji period", navela je doktorica Hrabač.

Dalje pojašnjava da se pacijenti u post-Covid ambulantu mogu naručiti putem telefona, ali i usmeno. Na raspolaganju je i registar pacijenata koji znato pomaže u ovom procesu.

"Oni se javljaju u infektološku ambulantu sa ponovljenim laboratorijskim nalazima gdje budu pregledani, a zatim se sa snimkom i rentgenom pluća javljaju u pulmološku ambulantu te onda internisti. Nakon toga slijedi kontrola u narednih 15 dana nakon laboratorijskih nalaza iz Doma zdravlja i onda pacijent ponovo dolazi na navedenu kontrolu u koju je naravno uključen i psiholog koji s njima razgovara i pruža potrebnu pomoć. Osim toga pacijenti mogu raditi i vježbe disanja na našem fizijatrijskom odjeljenju", navela je naša sagovornica.

Posjeta psihologu nije obavezna, ali je značajna

Kako kaže, otkako se otvorila post-Covid ambulanta svi pacijenti redovno dolaze na preglede.

"Svakodnevno imamo na desetine pacijenata i oni zaista žele da se pregledaju, da budu pod kontrolom tako da primijetim da su zadovoljni ovakvom vrstom usluga. Inače se pacijenti duži period žale na malaksalost, imaju znojenje, osjećaju zamor, lupanje srca. Kod pojedinih uočimo da se javljaju učestale tečne stolice, a ponekad se pojavi i neka mala temperatura koja se također treba na određeni način ispratiti. Osim toga, pratimo šećer kao i D-dimer (faktor koagulacije krvi) jer pacijenti tri mjeseca uzimaju antikoagulantnu terapiju", pojasnila nam je doktorica Hrabač.

Posjeta psihologu je posljednja stavka kod ovakvih pregleda, ali nikako manje važna. Psihologinja Elvira Duraković-Belko nam je ispričala da se tokom, ali i nakon liječenja pacijenti mogu u bilo koja doba njoj obratiti jer koronavirus, između ostalog, ostavlja značajne psihološke posljedice.

"Inače je u otpusnom pismu pacijentima navedeno da se mogu konsultovati sa psihologom ukoliko žele, a dok leže u bolnici telefonski razgovaram s njima ili ih obiđem na odjelu i popričam s njima. Većina ih zapravo dosta dobro podnosi boravak u bolnici i samu bolest, ali postoje i oni koji sve to jako teško podnesu pa onda moj angažman ima smisla. Kroz razgovor s njima sam zaključila da su oduševljeni brigom osoblja Opće bolnice", dodala je Duraković-Belko.

Pacijentima najteže pada životna ugroženost

Psihologinja nam je dalje pojasnila da pacijentima koji se bore sa koronavirusom najteže pada životna ugroženost, odnosno, strah od smrti koji je inače urođen kod svakog čovjeka.

"Takav osjećaj prije svega izaziva činjenica da ne postoje pravila, dešavalo se da se veoma mladi i ljudi bez ikakvih zdravstvenih prblema teško izbore sa bolešću, dok postoje stariji i narušenog zdravlja koji prođu sa blagim simptomima. Osim toga, nekada se ljudi stide što su se zarazili ili nekog drugog, ali se teško nose sa razdvojenošću od najbližih. Dešavalo se i to da imamo porodične klastere pa majka, otac i dijete leže na različitim odjelima i ako se desi smrtni slučaj to zaista bude iznimno teško", kazala nam je Duraković-Belko.

Oporavak od Covid -19 je dug i težak, nastavlja dalje psihologinja, te zbog toga dolazi do straha od ponovnog razbolijevanja.

"Takav osjećaj se u najvećoj mjeri razvije kod ljudi koji su ranije imali neko traumatično iskustvo poput rata i ranijih gubitaka najdražih, pa onda nakon što se razbole, pomiješaju se trenutni i strah iz prošlosti i to nesvjesno preplavi čovjeka. Postoje i ljudi koji se ne odlučuju posjetiti psihologa jer smatraju da će ih društvo zbog toga drugačije gledati. Međutim, psihologija je i previše dobra nauka da bi bila za 'lude'. Osim fizičkog zdravlja bitno je njegovati i dušu, a to radimo psihologijom", poručila je psihologinja Duraković-Belko.

Na kraju su obje naše sagovornice poručile svim građanima da se pridržavaju epidemioloških mjera, paze sebe i svoje najbliže.

Savjetovale su onima koji su prebolovali Covid -19 da jačaju imunitet, ne tjeraju se na pretjerane aktivnosti, jer, kako su kazale, organizmu treba vremena da se oporavi zbog čega svaki čovjek treba biti strpljiv.