Reportaža CNN-a o pandemiji u Sarajevu: Grad je bio pod opsadom kao u ratu
Iako je sada u Sarajevu situacija s koronavirusom znatno stabilnija u odnosu na period od prije dva mjeseca, novinari CNN-a upravo su se osvrnuli na taj period. U reprotaži iz Sarajeva, o pandemiji koronavirusa i borbi medicinskog osoblja govorili su brojni sagovornici.
"Posljednjih mjeseci, pandemija koronavirusa odnijela je života onoliko koliko to nije zabilježeno još od opsade. Između 1. marta i 28. aprila, 698 ljudi umrlo je od koronavirusa", navodi se.
Za američki CNN govorio je i direktor Opće bolnice u Sarajevu Ismet Gavrankapetanović koji je istakao kako je situacija sličila ratu.
"Ne možemo vidjeti neprijatelja, a mnogo ljudi je umrlo zbog tog virusa. To je zaista rat. Tokom opsade Sarajeva bili smo u potpunosti opkoljeni. Bilo je mnogo problema i mnogo ranjenih, a posljednja tri mjeseca bila su slična tom periodu", rekao je Gavrankapetanović za CNN.
Nakon direktora Opće bolnice, novinari se osvrnuli i na iskustva građana u ovoj pandemiji.
Sagovornica Mediha Slatina izjavila je kako je njen muž i doktor Enes Slatina u novembru prošle godine preminuo od posljedica koronavirusa nakon 16 dana borbe s virusom. Dva dana prije smrti supruga, Slatina je izgubila oca, a četiri dana kasnije i svekrvu. U jednoj sedmici, pandemija je uzela živote
U izjavi za CNN, Slatina je naglasila kako se osjeća da su Bosanci izdani, a da zemlja ima veliki problem s koordinacijom nivoa vlasti.
"Problem se ne rješava zajedničkom akcijom. Svako se brine za svoj dio države, ali ne postoji zajedničko tijelo koje bi se bavilo ovim pitanjem. Potrebna nam je institucija na nacionalnom nivou", rekla je ona.
Novinari CNN-a pokušali su ostvariti kontakt i sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, međutim, kako ističu, Dodik nije želio dati komentar.
S druge strane, savjetnik za odnose s javnošću premijera Federacije BiH Zoran Blagojević izjavio je za CNN kako bi bi u ovom slučaju držani nivo trebao koordinirati rad entitetskih vlasti kada je riječ o pandemiji.
"U mnogim zemljama sistem ne funkcionira, ali kod nas ne funkcionira uopće. Veliki problem predstavlja upravo činjenica što se ne zna ko je za što odgovoran i to je razlog zašto kasnimo s kupovinom vakcina, respiratora i druge opreme", rekao je Blagojević.
Tokom reportaže, novinari CNN-a govorili su upravo i o kašnjenju nabavke vakcina u Bosni i Hercegovini te su istakli kako su zbog toga održani i veliki protesti u Sarajevu početkom aprila.
Dok ostatak Zapada napreduje u vakcinaciji stanovništva, u Bosnu i Hercegovinu je do sada pristiglo 226.800 vakcina većinom doniranih iz drugih država. To je kako ističu iz CNN-a, prema procjenama analitičara Adija Ćerimagića otprilike dovoljno za 7 doza na svakih 100 stanovnika države.
U odnosu na druge države Evrope to je znatno manje ispod prosjeka koji iznosi 29 doza na svakih 100 stanovnika.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić osvrnula se u izjavi za CNN na problem nabavke vakcina te je istakla kako su sve mjere uzaludne bez vakcina.
"Zatvorit ćemo grad i ljude, ali bez vakcina to ne znači puno. Možemo kupiti vakcine, imamo novac za kupovinu vakcina, ali nemamo sistem", rekla je Karić.
Sličnog razmišljanja su i Gavrankapetanović te Bakir Nakaš koji su istakli da će bez nabavke vakcina Sarajevo ući u četvrti val pandemije što bi predstavljalo neviđenu krizu.
