Šef WHO-a za Evropu govorio za Klix.ba: Svjestan sam nezadovoljstva građana BiH zbog vakcina
U razgovoru se Kluge osvrnuo na mnogobrojne aktuelne teme poput stanja pandemije u Evropi i BiH, vakcinacije, COVAX-a, odgovarao je na pitanja o važnosti pridržavanju mjera, ali i iznio neka očekivanja za budućnost kada je riječ o povratku "normalnom životu".
Prema podacima kojima raspolaže WHO, kakvo je trenutno stanje u vezi s pandemijom koronavirusa u Evropi, da li je i dalje potrebno održavati postojeće mjere ili bi se one mogle postepeno popuštati?
Još uvijek se nalazimo u akutnoj fazi ove pandemije, a putanja koju vidimo globalno je izuzetno zabrinjavajuća, pošto devetu sedmicu zaredom bilježimo povećanje incidence u cijelom svijetu. Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku i izrazim iskreno saučešće svim porodicama koje su izgubile svoje najmilije zbog Covida-19.
U 53 zemlje Evropskog regiona broj slučajeva Covida-19 i dalje je izuzetno visok, ali broj novih slučajeva pada već drugu sedmicu zaredom i to nakon stalnog rasta tokom protekla dva mjeseca. Prema podacima WHO-a, u regionu je u posljednjih sedam dana više od 1,1 milion novih infekcija, što je manje od 1,4 miliona, koliko je bilo sedmicu prije toga.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, broj novih slučajeva pada već šestu sedmicu zaredom. Želio bih da pohvalim napore i ljudi i institucija koji su tome doprinijeli. Mi smo optimistični, uz oprez, pošto je u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku evropskog regiona, prijetnja i dalje prisutna, iako je došlo do pada broja novih slučajeva te broja hospitalizovanih i umrlih.
Virus i dalje ima potencijal da izazove kobne posljedice. Ustvari, skoro polovina broja svih infekcija Covidom-19 u regionu od januara prošle godine do danas prijavljena je WHO-u u prva četiri mjeseca ove godine. Individualna i kolektivna zaštita javnog zdravlja i socijalne mjere presudne su za oblikovanje kursa pandemije. Bez nadzora ne možemo identifikovati nove varijante. Bez traženja kontakata, vlade će možda morati ponovo uvesti restriktivne mjere. Ključne su individualne mjere, uključujući nošenje maske gdje je neophodno, fizičko odstojanje - naročito u zatvorenom prostoru u kojem je gužva - higijena ruku i dobro provjetravanje. Nije vrijeme za opuštanje.
Bosnu i Hercegovinu je posebno potresao treći val pandemije koronavirusa. Uz povećan broj novozaraženih, primjetno je bilo značajno povećanje hospitalizacija, kao i smrtnih slučajeva. Kako WHO gleda na ovo? Mislite li da je zdravstveni sistem BiH adekvatno odgovorio na pandemiju?
Ova pandemija je pokazala da su se čak i najbolji zdravstveni sistemi u svijetu našli pod ogromnim pritiskom i sve nas podsjetila na herojski posao koji zdravstveni radnici obavljaju svakog dana. Veliki broj zemalja regiona teško je pogođen posljednjim naglim povećanjem broja slučajeva Covida-19. Želio bih da izrazim najdublju zahvalnost svim zdravstvenim i drugim radnicima u prvim redovima, koji se bore protiv Covida-19. Posvećenost, saosjećanje, profesionalizam i žrtva svih koji održavaju funkcionisanje službi i štite zdravlje svih nas istinska su inspiracija.
Prioritet mora biti daljnje poštovanje individualnih i kolektivnih mjera na zaštiti javnog zdravlja i socijalnih mjera da bismo smanjili pritisak sa zdravstvenog sistema i spasli živote. Vodeći principi su isti za sve zemlje - testirati, izolovati, liječiti, tražiti kontakte, staviti u karantin, jačati zdravstveni sistem i poštovati fizičko odstojanje, u skladu s epidemiološkom situacijom u zemlji. Međutim, važno je imati fleksibilan i prilagođen pristup u vođenju i izmjeni restriktivnih mjera.
Sve zemlje se nalaze pred delikatnom ravnotežom: spašavanje života, održavanje blagostanja i izvora prihoda. Ne postoji samo jedan uspješan pristup - strategija svake zemlje na suzbijanju Covida-19 mora biti prilagođena lokalnom kontekstu, pri čemu mora biti utemeljen u nauci i kulturološki prihvatljiv.
Kontrola ovog virusa počiva na ponašanju građana; uvažavam i pozdravljam trud građana Bosne i Hercegovine da se pridržavaju uvedenih mjera - njihova posvećenost bila je presudna za zaravnjenje epidemiološke krive. Dozvolite mi i da se zahvalim institucijama u Bosni i Hercegovini i istaknem potrebu da nastavimo poštovati i provoditi koordinirane mjere na zaštiti javnog zdravlja i socijalne mjere.
Iscrpljenost ne mora odnijeti pobjedu. Možemo zauzdati virus i staviti ga pod kontrolu. Istovremeno, ova vanredna situacija je prilika da se kritički osvrnemo na načine na kojie zemlje unapređuju svoje sisteme. Došao sam u Bosnu i Hercegovinu zato što je promocija zdravlja u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu za mene kao direktora Svjetske zdravstvene organizacije za Evropski region prioritet. WHO je opredijeljena da sarađuje ne samo s institucijama nadležnim za zdravstvo, nego i s Predsjedništvom, Vijećem ministara i vladama u BiH, i zdravlje stavi u središte politika koje su usmjerene na rast privrede i društva.
Naš cilj je unaprijediti zdravstvene sisteme i poboljšati zdravlje i blagostanje ljudi, ne samo u periodu oporavka od Covida-19, nego i kasnije. Zajedničko djelovanje, gdje niko neće biti izostavljen, centralni je princip Evropskog programa rada WHO "Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja”. To će biti osnova našeg programa rada u narednih pet godina.
Jedna od najvažnijih stvari koje smo naučili iz ove pandemije je ta da zdravstveni sistemi i kapaciteti moraju biti prilagođeni da bismo mogli odgovoriti na Covid-19 i spasti živote. Usljed brze promjene namjene zdravstvenog sistema i kapaciteta, neke bitne inicijative u Bosni i Hercegovini stavljene su na čekanje, kao što je usvajanje novih zakona o kontroli duhana sa ciljem da se uvede zabrana pušenja na javnim mjestima.
Drago mi je da čujem da su vlade u Bosni i Hercegovini opredijeljene za provođenje fundamentalnih reformi. Jačanje zdravstvenih sistema u skladu s principima univerzalne zdravstvene zaštite tako da svi mogu dobiti potrebne zdravstvene usluge, a da pri tome ne zapadnu u finansijske poteškoće, te stavljanje zdravlja u centar programa razvoja zemlje doprinijet će boljem zdravlju i blagostanju za sve, i sada i ubuduće.
Pozdravio bih ulogu stalnog koordinatora UN i svih agencija UN u zdravstvenom i društveno-ekonomskom odgovoru na Covid-19, koji rade u tijesnoj saradnji s našim partnerima i podržavaju institucije u Bosni i Hercegovini.
Kako Svjetska zdravstvena organizacija gleda na kašnjenje Bosne i Hercegovine kada je riječ o vakcinaciji?
Pandemija Covida-19 je globalan problem koji zahtijeva globalno rješenje. Potražnja za vakcinama i dalje je veća od dostupnih količina. Same razmjere vakcinacije su ogromne - pa tako i izazova. Razumljivo je nezadovoljstvo zbog nedosljednih tokova vakcina. Za proizvodnju i isporuku vakcine bit će potrebno vrijeme. Ključ za to je solidarnost. U tom pogledu vidim dvije prioritetne aktivnosti:
Prvo, moramo povećati tempo vakcinacije, počevši od starih osoba, osjetljivih grupa i zdravstvenih radnika - i tako spasti što je moguće više života. Ohrabruje to što vidimo da se ovaj pristup primjenjuje i u Bosni i Hercegovini. Vakcinacijom treba obuhvatiti i druge, ali tek kada vakcinišemo ove grupe.
Drugo, a ovo je ključna poenta, kada najugroženiji i zdravstveni radnici budu zaštićeni u jednoj zemlji, moramo početi dijeliti vakcine sa zemljama koje još uvijek nemaju dovoljne količine dostupne vakcine za zaštitu svojih najugroženijih kategorija. To je ne samo moralna obaveza - spasti živote nego i pragmatična - zaštititi zdravstvene sisteme i zdravstvene radnike.
Evropa ima priliku da primjerom pokaže kako se to radi i postane epicentar međunarodne solidarnosti. "Nikoga ne izostaviti" - kako je naglašeno u Evropskom programu rada - treba da bude naša mantra.
Pošto je masovna vakcinacija već počela u Bosni i Hercegovini, svaka pojedinačna vakcina, bez obzira na mehanizam kojim je stigla, bitna je u svrhu zaštite osoba pod rizikom, a u kombinaciji s mjerama zaštite javnog zdravlja i socijalnim mjerama doprinijet će suzbijanju Covida-19 u Bosni i Hercegovini.
Kada govorimo o vakcinaciji, ona sigurno nema alternativu kada je riječ o zaustavljanju pandemije. Koliko je u ovoj regiji važno da se svi, ili barem većina stanovništva vakciniše kako bi se život polako počeo vraćati u normalu?
Važno je napomenuti da pandemija još nije gotova. Međutim, spoj vakcinacije i snažnih mjera zaštite javnog zdravlja i socijalnih mjera predstavlja najjasniji put povratka normali.
Znamo da vakcine protiv Covida-19, koje su trenutno dostupne, štite od teškog oblika oboljenja, ali još uvijek ne znamo da li mogu spriječiti prenošenje virusa. Isto tako, trajanje i jačina imuniteta koji te vakcine daju trenutno su predmet ispitivanja. Dozvolite mi da prvo istaknem potrebu da zaštitimo starije osobe, najugroženije zdravstvene radnike i tako spasimo što je moguće više života - drago mi je da se upravo to dešava u Bosni i Hercegovini. Tek kada budemo vakcinisali ove kategorije, vakcinaciju treba proširiti i omogućiti zaštitu na nivou cijele zemlje, pri čemu treba voditi računa da se unutar i između zemalja očuva pravičnost.
Iskustvo nam govori da je masovna vakcinacija ogroman poduhvat i da zahtijeva angažovanje cijelog društva, ne samo zdravstvenog sektora. Prije nego što proširimo obuhvat vakcinacijom, moramo zakucati na svaka vrata i osigurati da svaka starija osoba ima pristup vakcini protiv Covida-19. Isto tako, potrebno je da pružamo tačne informacije kroz prilagođenu komunikaciju tako da svi budu vakcinisani kada na njih dođe red. To je od presudnog značaja.
Vakcine nas štite od smrtonosnih bolesti više od 200 godina. Pored vakcinacije protiv Covida-19, moramo jačati i redovnu vakcinaciju, koja je posljednjih godina narušena, vakcinisati djecu i tako ih zaštititi od smrtonosnih bolesti, kao što su morbili.
Nakon informacije o prijavljenim slučajevima stvaranja krvnih ugrušaka nakon vakcinacije vakcinom AstraZenece veliki broj ljudi odbio je primiti tu vakcinu. Mislite li da je njihova bojazan opravdana?
Razumljivo je da se ljudi brinu kada čuju za moguća neželjena dejstva tih vakcina, a te bojazni smo vidjeli i ranije, kada su vakcine uvođene u programe redovne imunizacije. Iako je brzina proizvodnje vakcine protiv Covida-19 bez presedana, to ni na koji način ne znači da su učinjeni ustupci u pogledu praćenja događaja koji se tiču sigurnosti vakcine.
Česta, transparentna i prilagođena komunikacija s javnošću i angažovanje zajednice jeste ključan element rada WHO-a da bi ljudi i dalje vjerovali u zdravstveni sistem i imali veće povjerenje u vakcinaciju.
Sigurnost je naša osnovna briga, WHO pažljivo prati sigurnost svih vakcina protiv Covida-19 prije i tokom masovne vakcinacije i nastavit ćemo tijesno sarađivati s nacionalnim regulatornim tijelima na saniranju potencijalnih rizika te se oslanjati na nauku i podatke u našem odgovoru i preporukama. Nastavit ćemo obavještavati javnost, transparentno i pravovremeno, o svakoj promjeni u procjeni rizika od bilo koje vakcine ili promjene u našim preporukama za njihovu primjenu. Sigurnost shvatamo krajnje ozbiljno.
Međutim, dozvolite mi da budem jasan: na osnovu kontinuirane pažljive ocjene podataka, Strateška savjetodavna grupa eksperata za imunizaciju pregledala je slučajeve neželjenih dejstava i zaključila da korist vakcine AstraZeneca daleko prevazilaze rizik od tih rijetkih neželjenih dejstava, a savjet WHO-a u pogledu AstraZenecine vakcine ostaje nepromijenjen.
Kada dođe red na mene da primim vakcinu, bit ću prvi u redu za vakcinu koju budu ponudile institucije u zemlji u kojoj živim.
Dosta je prigovora iz zemalja svijeta na COVAX program. Kako onda gledate na to što BiH u COVAX programu nije dobila onoliko vakcina koliko je očekivala i na činjenicu da se pouzdala isključivo u taj program?
Iskoristio bih ovu priliku i pojasnio situaciju zato što osjećam nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine i mnogih drugih zemalja u regionu.
WHO je razvio mehanizam za pravičnu raspodjelu vakcina putem instrumenta COVAX. To je strategija za brzo suzbijanje pandemije, spašavanje života, zaštite zdravlja na osnovu pravičnosti kao principa ljudskih prava i epidemioloških dokaza iz pandemije.
Raspodjela vakcina počiva na principu pravednosti, a ne na finansijskim kriterijima. Jasna svrha je distribuirati vakcine pravično (i vremenski i količinski) svim zemljama učesnicama. Najveće učešće u Instrumentu COVAX dali su EU, USAID, Njemačka, Velika Britanija i drugi donatori, a SZO neumorno radi, s dugogodišnjim partnerima, uključujući GAVI, CEPI i UNICEF na tome da finansijska obaveza bude pretočena u stvarnu isporuku vakcina. Tempo pravične isporuke vakcina u sve zemlje zavisit će od globalnog snabdijevanja.
Bosna i Hercegovina, zemlja koja sama finansira svoje potrebe, druga je zemlja na Zapadnom Balkanu koja je dobila vakcine preko instrumenta COVAX. Zadovoljstvo mi je da najavim da se sljedeća pošiljka iz COVAX-a s više od 100.600 doza Pfizerove vakcine očekuje u maju, a zatim će uslijediti i druge pošiljke. Uprkos globalnoj nestašici vakcine protiv Covida-19, COVAX neprekidno radi na tome da osigura da vakcine koje dobije distribuira u kratkom roku i efikasno. Nadalje, na osnovu COVAX-ove projekcije broja vakcina iz aprila 2021. godine, očekuje se da će do kraja godine biti isporučen predviđeni broj vakcina.
Želio bih da se zahvalim ministrici Ankici Gudeljević i njenim saradnicima iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine na koordinaciji napora COVAX-a, kao i ministru zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Vjekoslavu Mandiću i ministru zdravlja Republike Srpske Alenu Šeraniću što su osigurali da zemlja bude spremna za prihvatanje vakcina protiv Covida-19.
Kako komentirate odluku EU da, dok ne završi vakcinaciju na svojoj teritoriji, neće podijeliti vakcine s onima koji se nalaze izvan EU, uključujući i BiH?
Pokrenute su aktivnosti do danas neviđenih razmjera, čiji je cilj da se dođe do svake podložne osobe na planeti, da se vakciniše i tako se zaštiti od virusa. Za to će biti potrebno vrijeme, posvećenost, kao i zajednički rad svih nas da bismo zaštitili sebe i druge. Ovaj proces moramo ubrzati, povećanje proizvodnje, uklanjanjem prepreka i ubrzavanjem vakcinacije, i iskoristiti sve i jednu vakcinu koju sada imamo na skladištu, i to odmah.
WHO ima jasan stav o tome kome prioritetno ponuditi vakcinu protiv Covida-19: zdravstvenim radnicima, starim osobama, osjetljivim grupama i svima koji rade u zajednici, uključujući osoblje u nastavi. Ovdje se ne radi samo o tome da se osigura pravičnost između zemalja, nego i u okviru jedne zemlje, pri čemu će se voditi računa da, u pogledu pristupa i primjene vakcine, ne budu zanemareni oni koji nisu dobili dovoljne količine.
Uz pristup vakcinama preko instrumenta COVAX, vakcine se isporučuju i preko aranžmana EU u koordinaciji Austrije. Pomoć drugih zemalja i diplomatski napori koje vaša zemlja ulaže u osiguravanje dodatnih vakcina - između ostalog, kroz nastojanja vlada i institucija nadležnih za zdravstvo u Bosni i Hercegovini da vakcinu nabave direktno - zajedno jačaju našu sposobnost da zaštitimo one koji se nalaze pod najvećim rizikom.
WHO pomno prati kretanja i dalje podstiče sve zemlje da rade na pravičnom pristupu i distribuciji te poziva na panevropsku mobilizaciju - kroz podjelu vakcina - sa ciljem da se pandemija zaustavi.
Ovim tempom proizvodnje i distribucije vakcina, kada okvirno smatrate da bi stanovništvo Evrope moglo postići takozvani kolektivni imunitet?
Trenutno je cilj vakcinacije smanjiti težinu oboljenja i broj smrtnih ishoda te očuvati osnovne zdravstvene usluge. Iz tog razloga, WHO naglašava da osobe pod najvećim rizikom treba da budu prioritet: zdravstveni radnici, stare osobe i osjetljive grupe.
"Kolektivni imunitet", koji se naziva i "imunitet na nivou stanovništva" je indirektna zaštita od zaraznih bolesti koja se postiže kada određena populacija stekne imunitet putem vakcinacije ili ranije preležane infekcije.
Kolektivni imunitet nije neposredan cilj vakcinacije protiv Covida. Još uvijek smo u ranim fazama globalne vakcinacije, i to ne jednom, nego nekoliko vakcina. To nas ogromnim korakom približava zaustavljanju ove pandemije.
Dobra vijest je da tamo gdje je prihvaćenost vakcine u grupama pod visokim rizikom dobra, dolazi do pada broja hospitaliziranih pacijenata i smrtnih ishoda. Vakcine spašavaju život, promijenit će tok ove pandemije i, u konačnici, pomoći da se ona zaustavi.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
