Porazni demografski podaci u FBiH: Na svaku rođenu osobu umrla 1,51

Najgora situacija je bila u Posavskom kantonu (4,47 umrlih), dok je najmanje loša situacija bila u Sarajevskom kantonu (1,25).

Kako je moguće da su podaci "iskrivljeni" zbog pandemije, važno je pogledati i strukturu podataka u 2019. godini. Iako je broj umrlih na broj rođenih u FBiH u prosjeku zaista bio manji (1,22), relativni položaj kantona je bio skoro nepromijenjen.
Najgora situacija i ranije je bila u Posavskom kantonu (3,91), Kantonu 10 (2,41) te Bosansko-podrinjskom (1,61), dok je situacija u Kantonu Sarajevo (1,02) i Zeničko-dobojskom kantonu (1,09) bila najmanje loša.

Postojale su općine koje su 2019. godine imale pozitivan prirodni priraštaj. One su: Ilijaš (0,63), Bužim (0,70), Ilidža (0,74), Tešanj (0,75), Vogošća (0,75), Dogoj-jug (0,81), Kakanj (0,91), Posušje (0,91), Velika Kladuša (0,92), Srebrenik (0,93), Hadžići (0,93), Kalesija (0,94), Široki Brijeg (0,96), Gračanica (0,97), Živinice (0,97) i Vitez (0,98).
Zanimljivo je da, upoređujući zabilježene neto plate i prirodni priraštaj po općinama, u 2019. godini nije postojala statistički značajna veza. Analitičari iz ovog izvode zaključak da ekonomski faktor nije dominatan činilac ovog negativnog prirodnog priraštaja.