Nestašica vode uzrokovala proteste u Iranu: Zašto velika zemlja vapi za izvorom života
Iz Iranske meteorološke organizacije su u aprilu ove godine upozorili na "neviđene suše" i na količine kiše koje će biti ispod godišnjeg prosjeka.
Zbog nestašice vode protestovali su stanovnici regije Khuzestan, u kojoj se proizvodi nafta. U pojedinim drugim dijelovima države, među kojima je i Teheran, protestovalo se zbog isključenja struje koju proizvode hidroelektrane. Nestanak struje je posljedica i velike potrošnje, tj. opterećenja elektroenergetskog sistema. Nadležni su pomogli najugroženijim područjima.
Iran water shortage protests spread on Saturday beyond the oil-rich province of Khuzestan, where demonstrations have been ongoing for over a week.
— Middle East Eye (@MiddleEastEye) July 25, 2021
The UN on Friday expressed concern about reported deaths, injuries and widespread detentions. Iran dismissed the claims. pic.twitter.com/GyphxcCAXa
"Žedan sam"
Prema pisanju BBC-a, Iran se suočava s velikim okolišnim problemima - iznimno visokim temperaturama zraka, zagađenjem, poplavama i isušivanjem jezera. Količina kiše od septembra prošle godine do jula ove godine je bila ispodprosječna u poređenju s istim periodom prošle godine. U prva tri mjeseca 2021. količina padavina je bila znatno ispod prosjeka, podaci su Centra za hidrometeorologiju Univerziteta u Kaliforniji Irvine (University of Califonia Irvine).
Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN), pretpostavlja se da se navodnjava jedna trećina iranskog zemljišta na kojem se uzgaja pšenica, tako da nedostatak kiše može biti velika opasnost.
O kolikoj je opasnosti riječ pokazuje i jedna od poruka demonstranata, a koja je glasila: "Žedan sam". Regija Khuzestan je nekad imala dovoljno vode, ali sada se vrlo često dešava da presuši jedna od najznačajnijih rijeka - Karun.
Istraživači Univerziteta Stuttgart (Stuttgart University) tvrde da satelitski snimci pokazuju da je nivo ove rijeke tokom ove godine znatno opadao. Prije dvije godine je poplavila. Vode nedostaje i na branama, a nadležni su pozivani da preostale količine propuste kako bi bile dovoljne za uzgajivače riže i stoke.
Pojedini smatraju da je naftna industrija krivac za lokalne okolišne probleme. Građani spomenute regije su nezadovoljni i zbog toga što se voda iz ovog dijela Irana distribuirala u centralne, pustinjske dijelove.
Klimatske promjene i loše politike
Bivši zamjenik čelnika Ureda za zaštitu okoliša Irana Kaveh Madani je napomenuo je da je riječ o posljedicama klimatskih promjena.
"Problem je i u lošem upravljanju resursima, lošim okolišnim politikama, nedostatku planiranja i nepripremljenosti za ovakve situacije", dodaje Madani, koji sada radi na Univerzitetu Yale.
Vrlo je izgledno da će se navedeni problemi u budućnosti samo dodatno pogoršavati, a jedan od ključnih uzroka za to jesu upravo klimatske promjene. Međutim, stručnjaci su još 2015. upozorovali da će se dešavati veliki problemi zbog nestašice vode. Između ostalog, tvrdili su da će se desiti masovni egzodus miliona ljudi, ako se ne riješi ovaj problem.
Čelnik Iranskog ureda za zaštitu okoliša Masoumeh Ebtekar je pozivao na "revoluciju" u poljoprivredi, a kako bi se ova djelatnost učinila učinkovitijom. Za ovu državu su podzemne vode ključni izvor vode. Međutim, problem je enormno korištenje ovog izvora, a to je problem i u Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Saudijskoj Arabiji i Kini.
Ugrožene i podzemne vode kao najznačajniji izvor vode
Politika da se zemlja isključivo oslanja na hranu koju proizvode domaći poljoprivrednici je za posljedicu imala da poljoprivrednici sve više koriste podzemne vode. Problem je i u tome što korištenje podzemnih voda brže od toga što se one nadopunjuju novim količinama stvara veće količine soli u tlu. To utječe na plodnost tla za proizvodnju hrane.
Prema istraživanjima organizacije Nacionalna akademija nauka (National Academy of Sciences), postoji vrlo velika opasnost od zaslanjivanja vode za navodnjavanje. Dodatna prijetnja jeste i što prekomjerna eksploatacija podzemnih voda može uzrokovati i to da gradovi doslovno tonu.
Jedno od najvećih slanih jezera na svijetu je simbol ekološke katastrofe
Problemima za Iran ovdje nije kraj. Postoji zabrinutost i zbog isušivanja močvara i rijeka, što može izazvati opasne pješčane oluje.
Jezero Urmia, koje je jedno od najvećih slanih jezera na svijetu, je simbol ekološke katastrofe. Nekada se prostiralo na više od 3.100 kvadratnih kilometara, a do 2015. se smanjilo na deseti dio od prvobitne površine.
U međuvremenu se stanje poboljšalo, tj. jezero se sada prostire na pola od ukupne prvobitne površine. No, strahuje se da bi suše mogle ponovo izazvati pogoršanja, piše BBC.
