Poslanici koji su glasali za povlačenje nadležnosti mogli bi biti izbačeni iz politike

"U članu 4.6 stav (2) također je utvrđeno da Centralna izborna komisija BiH ovjerava prijavu političke stranke za učešće na izborima ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim Zakonom uključujući i obavezu poštivanja Općeg okvirnog sporazuma kako je prethodno navedeno", navodi Šantić.

Dodaje kako u ovom trenutku se ne mogu prejudicirati daljnje aktivnosti političkih stranaka u BiH čije bi djelovanje moglo biti okarakterizirano kao nepoštivanje Dejtonskog sporazuma.
"Obaveza Centralne izborne komisije BiH je da u procesu ovjere za učešće na izborima utvrđuje da li su ispunjeni svi uslovi navedeni u Izbornom zakonu, uključujući i obavezu poštivanja Dejtonskog sporazuma. To je aktivnost koja će uslijediti tek nakon odluke o raspisivanju Općih izbora 2022. godine kada će nastupiti period prijave političkih subjekata za učešće na Općim izborima. Nadzor nad poštivanjem Općeg okvirnog sporazuma je permanentna obaveza svih nadležnih organa i institucija u Bosni i Hercegovini, kako je i propisano samim Sporazumom, uključujući i Centralnu izbornu komisiju u skladu sa navedenim odredbama Izbornog zakona. To je obaveza i visokog predstavnika", zaključuje Šantić.
Nakon cjelodnevnog zasjedanja u petak, stranke koje čine vlast u RS-u na čelu s predstavnicima SNSD-a usvojili su zaključke o prijenosu nadležnosti s BiH na ovaj entitet čime je i zvanično RS započela put stvaranja paralelnih i paradržavnih institucija.
Glasala su 52 poslanika, od čega je 49 njih iz vladajuće koalicije u RS-u podržalo zaključke. Njih 49, kao i predlagači, trebali bi snositi sankcije predviđene Izbornim zakonom.