Jevrejsko groblje u Sarajevu potpuno zapušteno, o 400 godina starim spomenicima niko ne brine

Fotoreporter portala Klix.ba je posjetio čuveno jevrejsko groblje koje se nalazi iznad centra grada te zatekao, najblaže rečeno, sramotne prizore. Zapuštenost i nebriga o kulturnom naslijeđu u našoj zemlji nisu ništa novo, a ovo mjesto je odavno i meta vandala.

Groblje je zapušteno, brojni spomenici polomljeni i razbacani po zarasloj travi i šiblju. Drugim riječima, o ovom nacionalnom spomeniku BiH niko ne mari. I tako je već godinama iako se često svi hvale jevrejskim naslijeđem na našim prostorima.

Jevrejsko groblje u Sarajevu je drugo po veličini jevrejsko groblje u Evropi, odmah nakon onog u Pragu. Godina 1630. je zabilježena kao godina otvaranja groblja, a na ovoj površini se nalazi oko 3.500 nadgrobnih spomenika, iako niko ne zna koliko je tačno Jevreja tu ukopano. Razlog za to je što su mnogi od njih stradali u holokaustu te su članovi porodica znali, u čast sjećanja na voljene, podići samo spomenik, iako ispod njega ne leži niko.

Upečatljiva lijepo izrađena velika kapija sa Davidovom zvijezdom na vrhu i simbolom sedmerokrakog svijećnjaka ulaz je u svijet mrtvih, ali i svojevrsni muzej na otvorenom - primjerci patinom vremena prekrivenih starih grobnih spomenika, kamenih tvorevina neobična oblika jedinstvenog u svijetu, fasciniraju svakog posjetioca. Na njima hebrejski natpisi kao trag za onima što ostaviše dio svog života u sarajevskoj kotlini - na tren se čini kao da možete čuti njihov šapat.

U posljednjem ratu Jevrejsko groblje je bila prva borbena linija kada je i pretrpjelo teška oštećenja stalnim bombardiranjem, a njegovo je područje i u potpunosti bilo minirano. Po završetku rata bilo je potrebno prvo riješiti upravo to pitanje, a tek onda ući u proces obnove.

Tu je sahranjen i prvi sarajevski rabin Samuel Baruh oko 1640. godine, a spomenik mu je specifičan po tome što je na njemu otisak ruke.