Uputili pismo
533

Njemački zastupnik i nizozemska europarlamentarka pozvali Schmidta da opozove izmjene izbornog zakona

B. R.
Boris Mijatović i Tineke Strik (Foto: Klix.ba)
Boris Mijatović i Tineke Strik (Foto: Klix.ba)
Njemački parlamentarac Boris Mijatović i europarlamentarka iz Nizozemske Tineke Strik obratili su se pismom visokom predstavniku Christianu Schmidtu, istakavši šta misle o njegovoj odluci da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Dali su mu podršku kao visokom predstavniku koji je odgovoran za implementaciju civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ocijenili su da je Ured visokog predstavnika (OHR) i dalje ključan za Bosnu i Hercegovinu, a kao razlog zašto tako misle jeste konstatacija da domaće institucije još nisu dovoljno osposobljene u donošenju odluka. Podsjetili su da su podržavali OHR nasuprot, kako su naveli, nacionalističkih nastraja da se OHR uruši te da će nastaviti pružati podršku.

Mijatović, koji je zastupnik njemačke stranke Zelenih, i Strik, koja je europarlamentarka stranke Zelena ljevica, podsjetili su Schmidta da ima snažne nadzorne mehanizme vlasti, a što znači da može iskoristiti bonske ovlasti kojima se donose odluke obavezujuće za demokratski izabrane institucije. Shodno tome, poručili su visokom predstavniku to da mora imati osjećaj za odgovornost, integritet, jednakost i poštivanje nacionalnih institucija, kao i građana.

Nezadovoljni su njegovom odlukom da nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta na Općim izborima 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona, kao i izmjene Ustava FBiH, što je nužno za primjenu izmijenjenog Izbornog zakona. Izmjene se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta FBiH.

"Duboko smo nezadovoljni zbog toga što ste bonske ovlasti iskoristili na dan izbora. Vašom odlukom desile su se opsežne promjene u izbornom sistemu u pokušaju da se deblokira politički proces (konstituisanje vlasti u FBiH). Činjenica je da su se izmjene desile tako da se utjecalo na izborne rezultate, i to nakon što su izbori održani. To nije puno poštivanje demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine. U bojazni smo da je ovom odlukom stvoren potencijalni rizik da se dugoročno ugrozi autoritet OHR-a", upozorili su Mijatović i Strik.

Podsjetili su Schmidta na Aneks 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji obavezuje na to da izbori trebaju biti održani u skladu s relevantnim smjernicama OSCE-a.

"Smjernicama OSCE-a za izmjene Izbornog zakona se nalaže da se Izborni zakon može promijeniti dovoljno ranije prije samih izbora kako bi svi relevantni akteri bili informisani o izbornim pravilima. Izmjenama Izbornog zakona u posljednjim trenucima stvara se potencijal da se naruši povjerenje u izborni proces te umanji prilika da se na vrijeme upozna s izbornim pravilima", napomenuli su.

Parlamentarci su pozvali visokog predstavnika da razmotri, kako su naveli, način na koji koristi bonske ovlasti, odnosno da to bude u skladu sa smjernicama OSCE-a. Smatraju da bi OSCE trebao dati mišljenje o nametnutim izmjenama Izbornog zakona.

Pri stavu su da se demokratske reforme ne bi trebale provoditi nametnutim odlukama, već da se trebaju provoditi, kako su konstatovali, transparentnim i inkluzivnim procesom, što podrazumijeva uključenost velikog broja aktera. Za Mijatovića i Strik to znači da bi se trebala razmotriti mišljenja OSCE-a i Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima i pitanjima izbornog procesa.

Ukazali su Schmidtu da će biti vrlo teško provesti presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR), koje se odnose na Izborni zakon. Kao razlog zašto tako misle istakli su to da će za to biti potrebno uključiti mnogo aktera, među kojima je i HDZ. Također su u bojazni da će se posljednjom nametnutom odlukom visokog predstavnika zakomplikovati ovo pitanje, jer su procijenili da HDZ neće pristati na nove izmjene Izbornog zakona. Konstatovali su da je ova stranka sada uglavnom zadovoljna izmjenama Izbornog zakona.

Mijatović i Strik su pozvali Schmidta da se očituje o navodima da je prilikom izmjena Izbornog zakona koordinisao sa Zagrebom. Pozvali su ga da opozove nametnute izmjene Izbornog zakona i pokrene nacionalnu debatu o promjenama političkog sistema. Naglasili su da bi tom prilikom trebalo potpuno implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava.

Mišljenja su da je Bosna i Hercegovina 2. oktobra izborima pokazala demokratiju. Vjeruju da se dijalogom mogu rješavati politička pitanja te su poručili građanima da Bosnu i Hercegovinu mogu učiniti demokratskom i funkcionalnom državom.