Rasprava o nepokretnoj imovini u NSRS-u: Manevarski potez vlasti, ali dokaz da priznaju Schmidta
Prvi se za riječ javio SNSD-ov narodni poslanik Srđan Mazalica koji kaže da je definitivno nadležnost RS-a upravljanje imovinom te tvrdi da taj član nije mijenjan intervencijom visokog predstavnika, nego da RS to pravo crpi još iz Dejtona. U svom govoru potpuno zanemaruje odluku Ustavnog suda BiH.
"Koliko god ovo pitanje nekima bilo apstraktno, ono ima svoje ekonomske implikacije. Ono što je RS radila u prethodno vrijeme su dobri potezi. Također smo donijeli jedan zakon koji je bio hrabar, ali pošto je bila žestoka reakcija, došlo je do djelovanja lažnog visokog predstavnika, koji je zabranio donošenje tog zakona, što mi nismo prihvatili. Sada donosimo ovaj zakon koji je dobar manevarski potez. On znači u suštini ono isto što smo starim zakonom postigli i što se naravno misli raditi kada je u pitanju imovina", rekao je Mazalica.
Zaključio je da ovaj zakon treba podržati, a u redovnu raspravu se zatim uključio SDS-ov Dragomir Vasić, koji ističe da podržava to da RS upravlja nepokretnom imovinom, ali da je donošenje novog zakona dokaz da vlasti u RS-u poštuju odluke Ustavnog suda i OHR-a.
Ja sam i ranije pokretao pitanje 'Kako odgovoriti na učestale odluke OHR-a koje se po raznim apelacijama donose na štetu RS-a'. Neke od tih odluka se provode tiho iako u javnosti se čuje da zakoni ne važe. Npr. Zakon o nepokretnoj imovini RS-a koji se koristi za funkionisanje javne vlasti je dokaz za ono što govorim. Ashdown je donio odluku o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom, NSRS je donijela zakon s pet članova kojim je pokušala uspostaviti pravni osnov da se sva nepokretna imovina pravno evidentira kao imovina RS-a s čim se ja u potpunosti slažem međutim 22. septembra po apelaciji šest delegata Ustavni sud BiH donosi odluku kojom se utvrđuje da RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje imovine i usvojeni zakon stavlja van snage. Sinhronizacija djelovanja visokog predstavnika, Ustavnog suda i političkog Sarajeva je očigledan... Novi prijedlog zakona koji je danas na dnevnom redu je ipak potvrda da vi poštujete odluku OHR-a iz 2005, Christiana Schmidta i Ustavnog suda BiH", zaključio je Vasić.
SDA-ov Ramiz Salkić iz Pokreta za državu se također odmah javio za riječ istaknuvši da je ono što NSRS trenutno radi neustavno te da će se borba protiv ovog zakona nastaviti.
"Ja hoću da podsjetim ovdje sve nas da smo se zakleli da ćemo poštovati Ustav, a onda čujemo kako Mazalica tvrdi da nije ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH. Dakle il krši zakletvu ili je preskočio dio zakletve", kaže Salkić.
On također daje zanimljiv prijedlog vlastima u RS-u, a to je da se sa Osmorkom dogovore oko nepokretne imovine i da sve legalizuju u državnoj instituciji, s obzirom na to da se odluka Ustavnog suda BiH upravo odnosi na to ko može regulisati nepokretnu imovinu, a ko ne.
"Imenovanje Borjane Krišto danas je dobra prilika da se pitanje imovine riješi tamo gdje je mjesto za to, a to je srž odluke Ustzavnog suda BiH da NSRS nije nadležna da reguliše ovu materiju. SNSD i HDZ su dobili prilično miroljubive partnere koji neće osporavati, postavljati teška pitanja. Dobra vam je to prilika da pokušate završiti i ovaj dio posla", riječi su Salkića.
On je poslanike na kraju pozvao da povuku zakon iz procedure i pokrenu ovo pitanje na državnom nivou sa sardnicima "u duhu saradnje, tolerancije, i razumijevanja i neprovociranja", kako su i krenuli sporazumom.
Lider liste "Za pravdu i red" Nebojša Vukanović kazao je kako stavljanjem novog zakona u proceduru dokazuju da prihvataju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika. Osim toga, on je pitao i šta je sa vojskom RS-a, graničnom policijom i entitetskom agencijom za lijekove, koju su vlasti obećale da će formirati u RS-u.
U diskusiju se uključio i Igor Crnadak, koji je također problematizirao da li je ili ne vlast u RS-u priznala visokog predstavnika uprkos tome što javno govore da ga ne priznaju. On je također rekao da je nejasno šta će se desiti sa različitim investicijama ukoliko zakon ne bude prihvaćen jer je, kako tvrdi, i dovrana koja se za "Srbija open" turnir, gradi upravo na spornim zemljištima.
Enciklopedija Britannica promijenila članak o genocidu u Srebrenici nakon pisma Konakovića
Monaco je pobijedio Barcelonu, ali čitav stadion je gledao u jednog čovjeka na tribinama
