Ustavni sud o snovima RS-a da bude država: Radom Komisije za koncesije bavit će se i Tužilaštvo BiH
Spor se tiče odluka o koncesijama, odnosno o pitanju nadležnosti za dodjelu koncesija koje je donijela Republika Srpska, a tiču se izgradnje i korištenja hidroelektrane "Buk Bijela" na rijeci Drini te hidroelektrane "Paunici".
Ustavni sud tada je u objašnjenju djelimične odluke već donio odluku o specifičnostima državne imovine, ističući da ona obuhvata i i javna dobra poput morske vode i morskog dna, riječne vode i riječnih korita, jezera, planina i drugih prirodnih bogatstava.
Sud je istakao i da u smislu titulara državne imovine ne postoje neke apstraktne "vanjske vode" na osnovu kojih bi RS mogao tvrditi da je Drina u suštini "unutrašnja voda na teritoriji RS-a", jer je sve to teritorija države BiH.
Ono što je problematično u Zakonu o koncesijama jeste da on ne sadrži posebne odredbe kojima bi bio utvrđen i ovlašteni subjekt za pokretanje spora kada je u pitanju dodjela koncesija, već postoji pravna praznina koju mora popuniti Ustavni sud.
Rok koji nije ispoštovan, pa je stoga Ustavni sud danas morao donijeti rješenje odnosno proslijediti ga Tužilaštvu, bio je tri mjeseca za rješavanje spornih pitanja u vezi sa dodjelom koncesija.
To je mogućnost koju ima Ustavnu sud u slučajevima kada postoji državni organ ili druga javna institucija u BiH koja ne provodi njegove odluke, a koju je i u ovom slučaju iskoristio.
Član Zakona o koncesijama na koji se poziva Ustavni sud ističe da sporna pitanja koja nastanu u vezi sa dodjelom koncesija između Bosne i Hercegovine i/ili Republike Srpske, rješava zajednička komisija za koncesije.
Ko je kriv za neprovođenje odluka Ustavnog suda?
Nadležnost za dodjelu koncesija ima Vijeće ministara, ali nakon što takve odluke potvrdi Parlamentarna skupština BiH.
"Odgovorni su oni koji nisu obezbijedili da se imenuje komisija u kojoj će sjediti ljudi koji imaju mandat. Svima nama, članovima komisije mandat je davno istekao, čak i ovom čovjeku koji je bio zamjenik predsjedavajućeg kojega je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara postavio za predsjednika", kazao je za Klix.ba Mensur Šehagić, član Komisije za koncesije BiH.
Procedura izbora novih članova Komisije za koncesije BiH već je bila u toku.
"Drugi odgovorni je ministar Košarac koji je poništio konkurs da se izaberu novi ljudi koji će imati mandat i koja će sprovoditi odluke suda", istakao je Šehagić.
Pojedini članovi komisije su ranije konstatovali da je sve po zakonu i da je dodijeljeno legalno te da to nije državna imovina već imovina RS-a.
"Da ne govorim o tome da nije bio javni poziv, niti je bila studija opravdanosti. Jednostavno su se sjeli i dogovorili.I na komisiju su stavili to, ja sam rekao da mogu doći samo mrtav da sjedim u toj komsiji jer nismo u mandatu da odlučujemo o tako velikim stvarima. Niti jedan član komisije nema mandat", naglasio je.
Šehagić je predlagao da se Ustavnom sudu dostavi obavijest da je u toku izbor novih članova Komisije za koncesije pa tako nema ko sprovoditi njegove odluke.
"Po završetku konkursne procedure i nove komisije koja će biti imenovana od Parlamentarne skupštine, mi možemo pristupiti poslu. Oni su krenuli na silu. Neću da radim protiv intersa suda i države", poručio je Šehagić.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac (SNSD) izjavio je danas za Fenu da nije iznenađujuća odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom 24 zastupnika iz prošlog saziva Parlamenta BiH za ocjenu ustavnosti dodijeljenih koncesija za izgradnju Hidorelektrane "Buk Bijela" na rijeci Drini.
"Izgradnje HE 'Buk Bijela' isključivo je u nadležnosti institucija Republike Srpske, jer se predmetno koncesiono dobro u potpunosti nalazi na njenoj teritoriji", smatra Košarac.
Podsjetimo da je u slučaju Košarca predloženo da nastavi obnašati funkciju ministra u Vijeću ministara i u novom sazivu.
Budući da je rijeka Drina teritorijalna voda BiH, nije moguće da entitet odlučuje o državnoj imovini pa stoga nije jasno kako će Komisija za koncesije postupiti po rješenju Ustavnog suda, ako znamo da pitanje državne imovine nije riješeno na nivou BiH na način da postoji Zakon o državnoj imovini koji će propisati šta je to tačno sve imovina BiH.
U slučaju izgradnje hidroelektrana i kojekakvih koncesija na imovini BiH, što je rijeka Drina, za međudržavne pojekte takvo nešto potrebno je da odlučuju državne institucije, a nikako niže administrativne jedinice.
Komisija za koncesije po svom pravilniku o radu može donijeti odluku o raspisivanju međunarodnog poziva za projekte koji su od naročitog značaja za BiH, ali tome mora prethoditi rješavanje pitanje državne imovine.
U ovom specifičnom slučaju bit će interesantno i vidjeti šta će uraditi državno Tužilaštvo po dostavljanju rješenja Ustavnog suda koji ga informira da njegova odluka nije izvršena.
Sva pitanja koja se tiču državne imovine i odustajanja od snova da entitet ima međnarodnopravni subjektivitet države, konačno bi trebali otići u zaborav donošenjem državnih zakona koji bi rezultirali smanjenjem potreba da Ustavni sud BiH u ciklusima donosi identične odluke.
