Prijatelji, ali bez povlastica: Zašto Britanci godinama ne mijenjaju viznu politiku prema BiH?
Odnosi između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, naročito u posljednjih nekoliko godina, mogu se ocijeniti kao prijateljski. Međutim, za dalji nastavak saradnje veliku prepreku predstavlja vizni režim koji je i dalje na snazi.
Uprkos činjenici da se saradnja između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine odvija u više sfera, vizni režim ostao je najveća, ali općenito i najkonkretnija kočnica za dalje unapređenje odnosa kako u turističkom, tako i u poslovnom i obrazovnom smjeru.
Općenito, proces dobijanja vize za Veliku Britaniju može biti izuzetno zahtijevan, a ovisi o brojnim faktorima. Prema Ministarstvu unutrašnjih poslova Velike Britanije na broj izdatih viza, ali i na promjene u pravilima, utjecao je niz globalnih događaja uključujući krizu u Afganistanu, rat u Ukrajini, ali i pandemiju koronavirusa.
Naravno, jedna od odluka koja je značajno utjecala na broj izdatih viza tiče se i Brexita, tačnije izlaska Velike Britanije iz Evropske unije kada su na snagu stupila nova pravila vezana za imigracioni sistem kao i ukidanje do tada važećih pravila na nivou Evropske unije.
"Prestanak slobodnog kretanja vjerovatno je utjecao na migraciju u EU, a zauzvrat migranti koji nisu iz EU mogu popuniti neka od radnih i studijskih mjesta koja su ranije zauzimali migranti iz EU . Ostale promjene politike, kao što su proširenje ruta za kvalificirani rad i zdravstvo i njegu, sezonski rad i ruta za diplomce, povećat će broj viza", naveli su iz britanskog ministarstva unutrašnjih poslova.
Koje uslove građani BiH trebaju ispunjavati za vizu
Kada je riječ o uslovima koje državljani Bosne i Hercegovine moraju ispunjavati za vizni režim, iz Ambasade Velike Britanije u BiH za Klix.ba su izjavili kako se nude različite vrste viza za turističke posjete, školovanje ili rad u Velikoj Britaniji.
Ipak, ono što predstavlja najveći problem jeste sama procedura koja u određenim slučajevima može biti izuzetno zahtjevna.
Ukoliko se govori o turističkim vizama kojih je općenito i najviše, prema podacima iz Velike Britanije svaki državljanin Bosne i Hercegovine odluku o vizi trebao bi dobiti u roku od tri sedmice nakon što se obavi razgovor u viznom centru.
Također, ono što se naglašava jeste da se svi zainteresovani za standardnu turističku vizu mogu najranije prijaviti tri mjeseca prije putovanja.
Najvažniji dio svakako se tiče novca koji građani moraju izdvojiti za turističku vizu. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, viza za državljanje Bosne i Hercegovine iznosi 118 eura i važi šest mjeseci.
Zahtjev za dugoročnu vizu također se može podnijeti, ali je cijena znatno veća. Cijena vize koja važi dvije godine iznosi 445 eura, dok cijena vize koja važi pet godina iznosi 793 eura. Oni najambiciozniji, koji žele ostvariti pravo na vizu koja će važiti 10 godina, morat će izdvojiti 991 euro.
"Sa standardnom vizom za posjetioce u dozvoljene aktivnosti spadaju turizam, posjeta prijateljima ili porodici, volontiranje do 30 dana, prisustvovanje sastancima, učestvovanje u programu školske razmjene, ali i iz medicinskih razloga", naveli su.
Radne vize i vize za studente
Pored standardnih viza za posjetioce, državljani Bosne i Hercegovine mogu aplicirati i za radne, kao i za studentske vize. Međutim, procedura za dobijanje ovih viza nešto je komplikovanija.
Kada govorimo o izdavanju radnih viza, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije su na stranici pojasnili da kada aplicirate za vizu za kvalifikovanog radnika, morat ćete imati dovoljno novca da platite taksu za prijavu čija se naknada kreće od 700 pa sve do 1.600 eura, ovisno od okolnosti.
Također, morat ćete platiti i naknadu za zdravstvenu zaštitu što je obično oko 700 eura godišnje.
Konkretno, za Bosnu i Hercegovinu, cijene viza su su nešto niže ukoliko se radi o dobrotvornom radu, kreativnom radu, radu unutar vjerskih institucija, sezonskom radu ili radu unutar programa koji se tiču mobilnosti mladih. U ovim slučajevima, taksa za podnošenje zahtjeva za vizu iznosi 307 eura.
Pored viza, kada se govori o naknadama, iz Ministarstva unutrašnjih poslova su naglasili kako svaki aplikant mora imati najmanje 1.400 eura na računu kako bi dokazao da se može izdržavati.
Treća kategorija koje su vjerovatno najinteresantnije bh. državljanima odnosi se na studentske vize. Ovaj zahtjev mogu podnijeti svi stariji od 16 godina, a zahtjev se najranije može podnijeti šest mjeseci prije početka studija.
Kao i u slučaju viza za putovanje za ovu vrstu viza državljani BiH se mogu prijaviti najranije tri mjeseca prije početka studija, a odluka o vizi trebala bi biti poznata u roku od tri sedmice.
Ukoliko se pogledaju podaci o troškovima izdavanja vize, opća studentska viza iznosi 430 eura. Ukoliko se ipak odlučite da studirate engleski jezik u Velikoj Britaniji duže od šest mjeseci, ali ne duže od 11, onda ćete za vizu platiti 237 eura.
Pored toga, studenti su dužni platiti i zdravstveno osiguranje čija cijena ovisi od države iz koje dolaze pa sve do dužine studija u Velikoj Britaniji.
Inače, kada je riječ o statistici za Bosnu i Hercegovinu, prema podacima iz Velike Britanije tokom 2022. godine, tačnije tri kvartala, za turističku vizu apliciralo je ukupno 1.826 državljana Bosne i Hercegovine.
Britanci škrti na odgovorima, Ambasada BiH ukazivala na problem
Iz ovih primjera, iako i oni mogu varirati od osobe do osobe, jasno je vidljivo kako su troškovi izdavanja viza, ali i sama procedura ulaska u Veliku Britaniju izuzetno komplikovane.
S obzirom na to da je problem prisutan decenijama, u upitu koji smo poslali Ambasadi Velike Britanije u BiH pitali smo i da li se u bližoj budućnosti planira rješavanje ovog problema te šta su do sada bile prepreke pa se o tome nije razmišljalo.
Međutim, umjesto detaljnijeg obrazloženja koje bi svakako bilo od veće koristi, iz Ambasade su kratko pojasnili da nije u planu promjena pravila koja se tiču viznog režima za BiH.
"Trenutno nije u planu izmjena viznog sistema za BiH. Shvatamo da vizni sistem ostaje izvor frustracija za mnoge građane i kompanije u BiH, ali naši timovi za izdavanje viza u UK rade sve što je u njihovoj moći da osiguraju brzo donošenje odluka. Broj odbijenih aplikacija za vizu iz BiH je zaista veoma mali", naveli su iz Ambasade.
S druge strane, ambasador Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Vanja Filipović za Klix.ba je govorio o problemima s kojima se suočavaju bh. državljani kada je riječ o dolasku u ovu zemlju te je poručio kako to predstavlja problem i za razvoj turizma, ali i veću poslovnu saradnju za koju potencijal jasno postoji.
"Vizni režim koje Ujedinjeno Kraljevstvo ima prema državljanima Bosne i Hercegovine predstavlja, na žalost, osnovnu prepreku većeg broja turista iz BiH, posebno kada se radi o porodičnim posjetama pripadnicima bosanskohercegovačke dijaspore u UK. Također, vizni režim usporava i rast trgovačke i poslovne suradnje. Poduzetnicima iz naše zemlje koji bi rado došli na brojne privredne i investicijske sajmove u UK proces dobijanja vize kao i troškovi tog procesa, nekada su osnovni razlog od odustajanja od prisustvovanja takvim događajima", ističe Filipović.
Iako su prema riječima ambasadora vođeni brojni razgovori sa britanskim zvaničnicima o ovoj temi, vlasti su ostale pri odluci da ne mijenjaju pravila. Jedan od razloga za to su i politička neslaganja unutar Velike Britanije o temi migracija.
"Vođeni su brojni razgovori na različitim nivoima sa britanskim zvaničnicima. Konkretni razlozi ovakvoj viznoj politici nisu navedeni. Dosta sluha za probleme sa kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine, kao i građani ostalih zemalja regiona, pri apliciranju za turistkičke vize, imaju u Ministarstvu vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, ključna institucija za viznu politiku je ministarstvo unutrašnjih poslova, tzv. 'Home Office', na kojem je trenutno jako velik politički i javni pritisak da drastično smanje ilegalnu imigraciju u UK. Dakle, pitanje vizne politike treba posmatrati u kontekstu šireg političkog okruženja, koje je, trenutno, vrlo negativno nastrojeno po pitanju olakšavanja ulaska u UK stranim državljanima iz zemalja za koje od ranije postoji robustan vizni režim", pojašnjava ambasador.
Kada je riječ o aktivnostima zvaničnika iz Bosne i Hercegovine, ambasador Filipović ističe kako je bh. strana u ovoj priči djelovala proaktivno, ali da je izostao odgovor Britanaca.
"Sa bosanskohercegovačke strane su u kontinuitetu dolazile poruke spremnosti da se zajednički radi na tome da se vizni režim olakša. Na svim sastancima na visokom nivou zvaničnika Bosne I Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva, pitanje viznog režima I želje da se isti liberalizira je delegirano. No, izostala je konkretna reakcija sa britanske strane. Mi ćemo, naravno, nastaviti delegirati to pitanje i u narednom periodu, izražavajući spremnost da radimo na svim eventualnim obavezama koje bi britanska strana mogla navesti", rekao je Filipović.
Na kraju, ambasador je naglasio kako je proces izdavanja viza veoma detaljan što svakako najviše i otežava cjelokupnu proceduru.
"Vize za studente koji su primljeni na studij u Ujedinjenom Kraljevstvu, odnosno radne vize za osobe koje imaju poslovnog sponzora, nisu, koliko smo upoznati, nikada bile problematične. Jedini problemi sa tim vrstama viza su sve duži periodi čekanja da se zahtjev za vizu obradi. Međutim, veći problemi su za porodice pripadnika bosanskohercegovačke dijaspore koji žele posjetiti svoju rodbinu u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i generalno za turiste iz Bosne i Hercegovine. Vizni proces je jako detaljan, potrebno su mnoštva dokumenata, relativno dugo traje, cijena vize je vrlo visoka, a osnovni period trajanja vize je prilično kratak. Međutim, i dijaspora se sve više angažira po ovom pitanju, pisajući svojim parlamentarnim zastupnicima i iznoseći probleme sa kojima se suočava njihova rodbina pri obezbjeđivanju viza za UK. Nadam se da ćemo zajedničkim lobiranjem uspjeti napraviti iskorak ka liberalizaciji viznog režima", zaključio je u razgovoru za Klix.ba ambasador BiH u Velikoj Britaniji Vanja Filipović.
Od izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, zvanični London se značajno okrenuo širenju utjecaja na niz evropskih i drugih država kako kroz političke, tako i kroz ekonomske projekte. Jedno od područja interesa za Veliku Britaniju svakako jeste i Zapadni Balkan što gotovo svakodnevno ponavljaju brojni britanski zastupnici, ali i visokopozicionirani zvaničnici.
"Mi nemamo vječne saveznike i nemamo vječne neprijatelje. Naši su interesi vječni i naša je dužnost da slijedimo te interese", rekao je lord Palmerston, premijer Velike Britanije iz sredine 19. stoljeća.
Iako je izjava britanskog političara i više nego istinita, saradnja između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, ogledala se ona kroz čisti interes ili i kroz blagonaklonost aktuelne politike, od izuzetnog je značaja. Uprkos brojnim projektima koji su već implementirani u Bosni i Hercegovini, vjerovatno najbolji i najkonkretniji vid saradnje bio bi upravo i liberalizacija viznog režima čime bi se dvije države dodatno približile.
Ipak, sudeći po svemu, na jedan od konkretnijih poteza u tom pravcu, državljani Bosne i Hercegovine još će se načekati.