Smatraju da je tom odlukom prekršen urbanistički projekat za koji su naveli da podrazumijeva spomenute građevine. Stava su da je urbanistički projekat trebao biti ključan prilikom donošenja odluke.
Mišljenje direktora Centra Skenderija
Petrinić je u izjavi za Klix.ba obrazložio svoje viđenje ovog problema. Negira da je Općini Centar podnio zahtjev za rušenje te da uopće nije namjeravao to uraditi. Napomenuo je da je Centar Skenderija početkom prošle godine naručio elaborat o stanju konstrukcije kompletnog kompleksa Skenderija.
"Dobili smo zabrinjavajuće podatke o stanju konstrukcije upravo u dijelu platoa na kojem su Trgovke. Upozoreno je da je taj dio ozbiljno ugrožen, tj. da se njime ugrožava konstruktivna stabilnost Skenderije te da predstavlja opasnost po imovinu preduzeća", kazao je.
Ukazao je na to da su o tome obaviješteni Kanton Sarajevo kao vlasnik Centra Skenderija i Općina Centar koja je dala, kako je naglasio, privremeno rješenje za postavljanje Trgovki. Istakao je da je riječ o prijeratnom rješenju za tri godine, a rješenje je priloženo u fotogaleriji.
"Po tom osnovu je Općina Centar nama dala nalog da u roku od 60 dana poduzmemo sve mjere da se ukloni utvrđena opasnost", rekao je Petrinić.
Prema njegovim riječima, postoji prijeratni ugovor o najmu prostora. Izdvojio je još nešto što smatra spornim.
"Oni tvrde da su vlasnici. Ne možete imati ugovor o najmu prostora, a biti vlasnik. Jesu sufinansirali izgradnju, ali nemaju ugovor o tom sufinansiranju, nego imaju s trećim licem koje je izvodilo radove", obrazložio je.
Tvrdnje da imaju građevinske dozvole, da postoje regulacioni planovi smatra nerelevantnim, jer je to, kako je naveo, privremeni objekat koji je ozbiljna prijetnja u centru grada.
Ponovio je da je Centar Skenderija zakonski obavezan da u datom roku stvori uslove za rušenje Trgovki te je naglasio da taj rok ističe u sljedećih nekoliko dana. Potvrdio je da je izabrana kompanija koja će srušiti objekte.
Odluka kantonalne skupštine
Skupština Kantona Sarajevo je 2020. na inicijativu zastupnika Damira Nikšića donijela odluku o proglašenju Centra Skenderija kulturnim naslijeđem prvog reda.
Zakon o zaštiti kulturne baštine Kantona Sarajevo nalaže sljedeće aktivnosti:
- Evidentiranje i valorizaciju lokaliteta;
-
Utvrđivanje svojstva dobra baštine;
-
Utvrđivanje statusa dobra baštine;
-
Upis dobra baštine u odgovarajući registar;
-
Naučno i stručno istraživanje podataka od značaja za dobro baštine;
-
Stalno nadgledanje i kontrolu stanja dobra baštine;
-
Čuvanje, održavanje i pravilno korištenje, planiranje i provođenje planova u skladu s prirodom dobra baštine;
-
Sprečavanje uništavanja, oštećenja ili skrnavljenja te zabranu svake radnje kojom se neposredno ili posredno može izmijeniti ili narušiti svojstvo dobra baštine;
-
Konzervaciju, restauraciju, adaptaciju, revitalizaciju, rekonstrukciju, obnovu te nadzor nad interpolacijom unutar dobra baštine;
-
Organizaciju prenošenja dobra baštine;
-
Zabranu prenošenja, raspolaganja i iznošenja dobra baštine u inozemstvo bez prethodne saglasnosti;
-
Provođenje i drugih mjera u skladu s ovim zakonom, drugim propisima, ugovorima i međunarodnim konvencijama.
Skenderija je 2019. svrstana među građevine brutalističke arhitekture u svijetu, što je inicijativa Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela. Prijedlog i materijal za inicijativu pripremila je Mejrema Zatrić uime Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine.
Iz Muzeja su Skenderiju opisali kao ekspresivnu zgradu ispred koje se nalazi prostrani trg. Naglasili su da je smještena u centru grada tako da afirmira geografsku strukturu grada te da na simboličan i materijalan način ukazuje na to da pripada gradu. Građevinu su projektovali Halid Muhasilović, Živorad Janković i Ognjen Malkin.
