Da li je zemljište za rutu istočne i južne interkonekcije pod privremenom zabranom raspolaganja?
Osim što su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović kazali kako ove projekte neće podržati bez usvajanja zakona o gasu na državnom nivou, potrebno je riješiti pitanje imovine na kojoj će se plinovodi eventualno nalaziti.
Kako u razgovoru za Klix.ba ističe stručnjak za pitanje državne imovine Muharem Cero prethodno je potrebno riješiti imovinsko-pravna pitanja na zemljištima koja su pod zabranom raspolaganja.
"Neovisno od načina okončanja najavljenog postupka sačinjavanja međunarodnih ugovora o Južnoj i Istočnoj interkonekciji ima se utisak da se zanemaruje činjenica da interkonekcija i plinovodi podrazumijevaju u velikom dijelu prelazak preko zemljišta, bilo da je ono šumsko, bilo da je ono poljoprivrednih dobara, ili imovina na kojoj postoje restituciona prava, i da je ta imovina, prije svega ove prve dvije pobrojane, pod privremenom zabranom raspolaganja", kaže Cero.
Neminovno je, dodaje, da će bilo kakvo okončavanje započetog procesa sačinjavanja međunarodnih ugovora podrazumijevati i prethodno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja na zemljištima koja su pod zabranom raspolaganja.
Smatra da je interesantno da ova činjenica, makar do sada, u javnom prostoru nije uvažavana.
"Polazeći od zakovanih stavova koji dolaze iz aktuelne političke garniture iz RS-a nije isključeno da su takve dionice kretanja plinovoda već podrazumijevajuće u vlasničkim knjigama u RUGIP-u upisane jednostrano, unilateralo i pravo nasilno na RS, a na štetu države BiH", upozorava Cero.
Naglašava da bi prije sutrašnje sjednice Vijeća ministara bilo poželjno da se dio ministara koji dolaze iz RS-a očituje i o ovom pitanju.
"A one druge 'dvije reprezentacije' da pretoče činjenicu da se radi o zemljištu koje je eventualno pod zabranom raspolaganja. Pogotovo u ovom trenutku da se obrati pažnja na zemljište koje je pod restitucijom, odnosno na koje se polažu restituciona prava povratka iza 31.12.1945. godine, koje je pravnim nasiljem etatizirano postalo vlasništvo BiH, a u ovom trenutku se nalazi u RUGIP-u upisano na RS", kaže Cero.
Postoje dvije mogućnosti da se ovo pitanje dok traje process pregovaranja riješi.
"Prva mogućnost je da titular vlasništva nad državnom imovinom, Parlament BiH u oba doma, se odredi za prostupak skidanja zabrane na takve dionice sa izuzetkom imovine koja je pod restitucijom, a što bi prema mom sudu moglo da bude pitanje pravičnog obeštećenja restitucionih dužnika prije nego što se odobri kretanje plinovoda preko eventualno takvih teritorija", objašnjava Cero.
Druga mogućnost, za koju Cero kaže da je poželjnija, jeste dimaniziranje parlamentarne procedure donošenja zakona o upravljanju, korištenju i raspolaganju državnom imovinom.
"A koja bi bila itekako poželjna, očekivana i koja se nalazi u neopravdano dugom zaostatku i konfliktu političkih percepcija od kojih je ona koja dolazi iz RS antiustavna i ne uvažava presude Ustavnog suda BiH, što znači da ne uvažava sama ustavna rješenja. Da li će se to dogoditi u velikoj mjeri zavisi od domaćih političkih aktera, ali i od zabrinjavajućeg izostanka reakcije visokog predstavnika Christiana Schmidta, jer su njegovim odlukama takve pravne radnje već ranije proglašene ništavnim i ne mogu provoditi pravne učinke", zaključuje Cero.
Na kraju ističe da se isto odnosi i na državnu imovinu koja je na teritoriji entiteta FBiH, a koju bi da uknjiže neki entiteti ili niži nivoi vlasti.
