Standardi u tri riječi bez kojih ni bh. kompanije neće moći opstati, od njih će ovisiti i kamatne stope
Zaštita okoliša
Ljudskim aktivnostima, prvenstveno kroz privredne djelatnosti, uzrokovano je globalno zagrijavanje, učestale devastirajuće klimatske nepogode koje kompanijama nanose velike finansijske štete, tj. ugrožavaju profit. Ovo je bumerang efekat koji se već rješava novim uslovima kreditiranja kompanija.
Niže kamatne stope ili jeftiniji novac će biti za one koji poslovanjem budu što manje štetili okolišu. To će biti uslov i komercijalnih, i evropskih te međunarodnih banaka. Prilikom razmatranja kredita primarno će se razmatrati koliki je ugljični otisak firme - koliko firma koristi fosilna goriva (ugalj, nafta i drugo) u svojoj djelatnosti.
Što je ugljični otisak veći, onda je kredit skuplji. Ovaj otisak će se razmatrati i kod privrednih subjekata koji imaju posredan ugljični otisak. Primjera radi, kod kompanija koje se bave programiranjem u obzir će se uzeti koliko troše struju proizvedenu iz uglja. Krediti će biti jeftiniji i za one koji budu željeli investirati u obnovljive izvore energije.
Krediti neće biti jeftiniji, odnosno skuplji samo za privatni sektor, već i za javni sektor, što se odnosi i na javne infrastrukturne projekte. Primjera radi, prilikom razmatranja saobraćajnica uslov će biti korištenje električnih kamiona. Banke istaknutim uslovima smanjuju rizike kreditiranja.
Za napomenuti je da se Bosna i Hercegovina obavezala da će uvesti sistem trgovine (oporezivanja) štetnim gasovima, što se prije svega odnosi na ugljendioksid (CO2), a koji imaju Evropska unija i Kina. To znači da postoji berza kvota emisije koje emituje država, a čija cijena zavisi od ponude i potražnje.
Količina korištenja fosilnih goriva zavisit će o kupljenoj kvoti, tj. moći će se emitovati štetni gasovi u količini koja je jednaka vrijednosti kupljene kvote. Viškovi u kvotama moći će se prodavati, odnosno kupovati. Time se destimulira korištenje fosilnih goriva, odnosno stimulira se korištenje obnovljivih izvora energije.
Društvena odgovornost
Od kompanija se više neće tražiti samo da štite okoliš, već i da budu društveno odgovorne. To podrazumijeva da od njihovog poslovanja koristi ima i društvo, zajednica u kojoj posluju. Konkretnije, kompanije preuzimaju troškove svog poslovanja, koje su do sada isključivo bile trošak društva. Kako bi ti troškovi bili što niži, poslovanje će se morati još pažljivije planirati.
U kontekstu društvene odgovornosti dodatno će se insistirati na uslovima rada, kao i na stopu zaposlenosti teže zaposlivih kategorija društva, kao što su žene i osobe s invaliditetom. Od zadovoljnosti uslovima rada ovisi profitabilnost, zbog čega će se i ti uslovi razmatrati prilikom razmatranja finansiranja kompanija.
Korporativna društvena odgovornost također podrazumijeva da će profit biti viši ako kompanije budu društveno odgovornije. Dakle, nefinansijski faktori poslovanja bitni su u razvoju poslovanja.
Nužnost zakonske regulative
Ono što je istaknuto na nedavnom ESG samitu za Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) jeste da su investicije po ESG standardima prošle godine u cijelom svijetu iznosile 40 triliona dolara, a da bi do 2025. trebale iznositi čak 50 triliona dolara.
Bosanskohercegovačke kompanije koje ne budu primjenjivale ESG standarde ne rizikuju samo da ostanu bez finansiranja, već i da inostrane kompanije, koje primjenjuju ove standarde, prekinu poslovnu saradnju s njima. Rizik je utoliko veći jer ESG standarde primjenjuju i počinju primjenjivati kompanije širom svijeta, ne samo u Evropi.
Domaće vlasti moraju zakonski obavezati na ove standarde, a ako se to ne urade, onda će to biti veliki ekonomski udarac za zemlju.
