Kako se odvila "Tuzlanska kolona": Ratna priča koja i 31 godinu kasnije nosi dva konteksta
Naime, 15. maja 1992. godine pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla odbili su napad paravojnih jedinica Srpske republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije, odbranivši grad na takav način.
U predvečernjim satima, povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pripadnici paravojske takozvane Srpske Republike, osnovane tri dana ranije u Banjoj Luci, koja je stavljena pod komandu Ratka Mladića, skupa s pripadnicima u to vrijeme novoosnovane Vojske Jugoslavije, izvršili su napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) BiH – Stanice javne bezbjednosti Tuzla, a koji su osiguravali izlazak kolone iz grada.
Prilikom izlaska vojne kolone iz grada s vojnim naoružanjem, na raskrsnici na Brčanskoj Malti vojnici su pucali, a policajci dobili naređenje da na vatru odgovore vatrom.
I pored podatka da svjedočanstvo događaja predstavljaju video snimci, "Tuzlanska kolona" predstavlja priču s dva konteksta, a po takvoj prirodi isto je toliko načina obilježavanja godišnjice. Tačan broj žrtava 15. maja 1992. godine do danas nije utvrđen.
Prema podacima Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske, tom prilikom su poginula 54 vojnika, dok su 44 ranjena. S druge strane, podaci Fondacije Istina, pravda, pomirenje, ističu da su poginula tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika iz kolone.
Značajnu ulogu u trenucima koji su uslijedili nakon ove bitke imao je i Medicinski centar koji je djelovao uz Univerzitetsko-klinički centar u Tuzli jer je osoblje ulagalo nadljudske napore kako bi se pomoglo svim unesrećenima.
Petnaesti dan maja u Tuzli će i ovaj put biti obilježen na dva načina. Prvo će se pojaviti predstavnici iz Bijeljine, odnosno Republike Srpske, koji će s članovima porodica poginulih prisustvovati šetnji i polaganju cvijeća u ulici Armije Republike BiH, što je najavljeno za deset sati ujutro.
Za predstavnike iz Republike Srpske, "Tuzlanska kolona", kako to oni tvrde, predstavlja zločin koji je prošao bez kazne. To su ponovo potencirali na konferenciji za medije, koja je održana u prostrijama Gradske uprave Bijeljine, ističući da se 15. maja 1992. godine dogodio "masakr u kojem su stradali nedužni vojnici".
Nasuprot njihovom stavu, istina sa tuzlanske strane, potkrepljena relevantnim dokazima, je drugačija. Branitelji Tuzle dosad su kontinuirano naglašavali kako napad na kolonu JNA nije planiran, jer se nije znalo u kojem će trenutku kolona napustiti kasarnu, tako da su deplasirane tvrdnje iz Republike Srpske, kako je kolona napadnuta iz zasjede.
Iz Gradske uprave Tuzle naglašavaju da su 15. maja 1992. godine, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine – Stanice javne bezbjednosti Tuzla, vršeći svoju Ustavom SR BiH i Zakonom propisanu obavezu, postupajući u nužnoj odbrani, odbili napad na sebe, građane i Tuzlu i na taj način odbranili ovaj grad i time sudbonosno doprinijeli odbrani Bosne i Hercegovine.
"Danas, 31 godinu poslije uspješnog odbijanja prvog napada na Tuzlu, gradimo budućnost na istini, časno i s poštovanjem se sjećajući branilaca koji su položili svoj život za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, kao i svih civilnih žrtava rata, uz obećanje da njihovu žrtvu nećemo nikada zaboraviti i da ćemo i dalje gajiti i njegovati tradiciju antifašizma, zajedničkog života i tolerancije", poruka je iz Gradske uprave Tuzle.
Predstavnici Grada Tuzle i drugih nivoa vlasti, učesnici odbrambeno oslobodilačkog rata, delegacije boračkih i drugih organizacija te građani, danas u 12:30 sati će odati poštovanje poginulim braniocima odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995. i svim civilnim žrtvama rata, prema programu obilježavanja 15. maja 1992. godine – Dana odbrane Tuzle.
Bitno je kazati da su prije događaja koji je uslijedio u Tuzli, paravojne srpske jedinice uz podršku novosadskog i užičkog korpusa JNA zauzele Bijeljinu, Brčko, Zvornik, Bratunac i Vlasenicu, a nakon čega su uslijedili nezapamćeni zločini nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u tim gradovima, što je potvrđeno i sudskim presudama.
Nakon događaja na Brčanskoj Malti, Tuzla je primila više od 60.000 izbjeglica iz Podrinja, a 15. maj ostao je urezan kao jedan od najvažnijih datuma u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da su dešavanja promijenila odvijanje ratnog plana pripadnika paravojnih jedinica Srpske republike i tada novoosnovane Vojske Jugoslavije.
Ronaldo proglašen za najboljeg igrača Bliskog istoka: Saudijska liga je jača od francuske
