Donosimo najznačajnije odredbe seta zakona o električnoj energiji: Velike mogućnosti za građane
Trenutna pravila za to su vrlo složena, tj. destimulirajuća. To za posljedicu ima da vrlo mali broj domaćinstava i kompanija ima postrojenje za proizvodnju struje - na djelu je skoro monopol javnih elektroprivreda.
Takva je situacija uprkos tome što Bosna i Hercegovina, prema ocjeni stručnjaka, ima veoma dobar potencijal za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije i što je prije nekoliko godina djelomično liberalizovala tržište električne energije.
Osim toga, u povoljnom položaju su pojedine kompanije koje od FBiH dobijaju novčane podsticaje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, a ti podsticaji su osigurani naknadom koja se građanima naplaćuje uz redovne račune za struju.
Usvajanjem tri zakona - Zakona o električnoj energiji, Zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije - napravit će se veliki korak naprijed u energetskoj nezavisnosti prvenstveno građana kao fizičkih lica i u zaštiti okoliša.
Šta donosi Zakon o električnoj energiji
Sa aspekta građana najznačajniji je Zakon o električnoj energiji. Njime će se omogućiti da kupci struje istovremeno prodaju struju koju sami proizvedu putem ugovora o otkupu struje - uspostavlja se koncept prosumera (kupac-proizvođač). Utvrđeno je da elektroenergetski subjekt neće biti obavezan da posjeduje dozvolu za:
-
Proizvodnju struje u elektranama instalirane snage do jedan megavat;
-
Proizvodnju struje isključivo za vlastite potrebe bez isporuke u distributivnu mrežu;
-
Proizvodnju struje u novim elektranama, najduže do šest mjeseci od dana pribavljanja odobrenja za upotrebu postrojenja.
Propisana je mogućnost podsticaja za one koji namjeravaju struju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Elektrane će moći graditi fizička i pravna lica koja zadovoljavaju, između ostalih, sljedeće kriterije:
-
Pouzdanost i sigurnost elektroenergetskog sistema;
-
Konkurentnost proizvodnih postrojenja;
-
Zaštite javnog zdravlja i sigurnosti;
-
Zaštite okoliša i osiguranja trajne kontrole utjecaja na okoliš;
-
Korištenja zemljišta i lokacije;
-
Energetske učinkovitosti;
-
Strateškog opredjeljenja u pogledu korištenja vrste primarnog izvora energije.
Bit će omogućeno formiranje energetske zajednice kao pravnog lica kojeg čine domaćinstva, kompanije, lokalna samouprava (grad ili općina) i javne ustanove. Zakonom su definisani svrha i kontrola ove zajednice.
"Svrha je zaštita okoliša, ekonomskih ili socijalnih koristi članova ili vlasnika udjela, a ne ostvarivanje profita. Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana po principu 'jedan član jedan glas' imaju vlasnici udjela i/ili članovi zajednice građana koji nisu srednja ili velika pravna lica u smislu propisa kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije", ukazano je.
Energetska zajednica će morati dobiti dozvolu Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) za obavljanje djelatnosti. Između ostalog, energetska zajednica će moći:
-
Proizvoditi struju, uključujući iz obnovljivih izvora energije;
-
Snabdijevati strujom;
-
Upravljati potrošnjom;
-
Skladištiti struju;
-
Pružati usluge punjenja električnih vozila.
Mjerna mjesta energetskih zajednica morat će imati pametne mjerne uređaje. Klix.ba je u maju prošle godine pisao o Kvarneru kao ekološkoj oazi u ovom dijelu Evrope u kojem postoji energetska zajednica koja većinu struje proizvodi iz obnovljivih izvora energije.
U obrazloženju predloženog Zakona o električnoj energiji je naglašeno da se pojednostavljuje procedura priključenja energetskih postrojenja, instalirane snage do 23 kilovata, za proizvodnju struju iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe. Osim toga, više neće biti potrebne urbanističke, građevinske i upotrebne dozvole za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije.
Ovim zakonom se oni koji pružaju uslugu punjenja električnih vozila obavezuju na to da cijene njihovih usluga moraju biti tržišne, lako uporedive i nediskriminirajuće.
Šta donose preostala dva zakona
Zakonom o obnovljivim izvorima energije je utvrđeno da prosumeri (kupci-proizvođači struje) mogu biti i oni koji žive u istoj zgradi ili stambenom kompleksu.
Zakonom o energiji i regulaciji energetske djelatnosti se obavezuje na to da ugroženi kupac ima pravo na subvencioniranje dijela troška za potrošenu struju te da se zaštićenom kupcu ne može prekinuti distribucija struje zbog neplaćanja.
Da bi spomenuti zakoni stupili na snagu potrebno je da ga usvoje oba doma Parlamenta FBiH. Nažalost, niti jedan parlamentarni dom nije još usvojio niti jedan od ovih zakona čijoj izradi su doprinijeli Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ).
