Zašto stranke Trojke prezaju od kritike HDZ-ove podrške politici rušenja Ustavnog suda?
Dodatno osporio je nastavak rada trojice stranih sudija u Ustavnom sudu, nazvavši to anahronizmom.
"Donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda BiH put koji vodi ka uništavanju dejtonske strukture i, što je posebno opasno, ka potencijalnom sukobu", kazao je.
Nekoliko dana ranije Narodna skupština RS-a usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju RS-a. Predsjednik entiteta Milorad Dodik iznio je jasan zahtjev da će povući spomenuti zakon ako se donese državni zakon o Ustavnom sudu kojim bi iz njegovog rada bile isključene strane sudije. Dodatno, zatražio je da se promjeni pravilnik o radu Suda u smjeru da za svaku odluku mora glasati minimalno po jedan sudija Srbin, Hrvat i Bošnjak.
Netom nakon donošenja zakona u NSRS predsjednik HDZ-a nije osudio takav čin, a ni nakon što je visoki predstavnik poništio odluku entitetske skupštine. Naprotiv, Čović je podržao zahtjeve Dodika. Na press konferenciji nakon sastanka u Konjicu na pitanje novinara Istrage da li se zalaže za izbacivanje stranih sudija, njegov odgovor bio je više nego jasan.
"Apsolutno. Na tome radimo zadnjih deset godina. U jednom od 14 prioriteta se kaže da treba donijeti novi Zakon o Ustavnom sudu i riješiti pitanje strana u Ustavnom sudu", rekao je Čović.
Na niz ponovljenih pitanja kolega da li osuđuje postupke NSRS-a on je nemuštim odgovorima pokušao zamagliti politiku otvorene podrške zahtjevima Dodika.
S tim u vezi Hrvatski narodni sabor je 1. jula pozvao na donošenje hitne odluke kojom bi se osigurala "ravnopravnost i legitimna predstavljenost" svih konstitutivnih naroda i u sudskim institucijama BiH.
Sve ono čime Dodik uslovljava povlačenje odluke NSRS-a, Čović je direktno podržao, a samim tim prešutno i zahtjev Rusije da se pred UN-om otvori pitanje Ustavnog suda.
Za izostanak kritike takve politike HDZ-a krivicu dijelom snose predstavnici Trojke koji ni jednom jedinom rječju nisu osudili podršku Dragana Čovića politici koju provodi predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Takvom šutnjom predstavnici Trojke u javnosti stvaraju lažan dojam da se pokušaj urušavanja Ustavnog suda BiH treba fakturisati samo srpskoj politici u BiH, time umanjujući opasnost koja se krije iza takvih zahtjeva.
Ranije su predstavnici Trojke, u nastojanju da opravdaju potpisivanje koalicionog sporazuma sa HDZ-om i SNSD-om krenuli pogrešnim putem relativizacije destruktivne politike ove dvije stranke, odnosno stvaranja narativa da su politike nekih sarajevskih stranaka jedino odgovorne za trenutno stanje u BiH.
U slučaju Milorada Dodika to im se već obilo od glavu, tako da bi u ovakvom trenutku otvoreno iznošenje stavova o politici HDZ-a, u potpunosti srušilo građeni narativ, i predstavljalo priznanje da je njihov pristup bio pogrešan.
Nesumnjivo, jedno od 14 prioriteta Evropske komisije koji su stavljeni pred institucije BiH na njenom putu prema EU, jeste pitanje statusa međunarodnih sudija. Međutim, kao što smo ranije pisali, konačni cilj SNSD-a i HDZ-a, što se više ni ne krije, jeste uvođenje etničkog i entitetskog glasanja u Ustavnom sudu BiH, čime bi ova institucija obesmislila svoj rad. Novost je da u svemu tome imaju podršku Rusije.
