Proglašen neustavnim
8

Vlast u RS-u treći put planira izglasati isti zakon o nepokretnoj imovini RS-a

D. Be.
Foto NSRS
Foto NSRS
Na idućoj sjednici Narodne skupštine RS-a ponovo će se naći Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini za funkcionisanje javne vlasti koji je suspendovao visoki predstavnik Christian Schmidt, a Ustavni sud BiH ga zatim proglasio neustavnim i stavio van snage.

Iako poslanici u entitetskoj skupštini još nisu dobili materijale, prema prvim informacijama riječ je o identičnom tekstu koji je stavljen van snage, a jedina razlika je u jednom članu koji ne mijenja suštinu teksta već kaže da zakon iz decembra 2022. godine prestaje važiti donošenjem novog.

Ovo će biti treći put da vladajuća struktura u RS-u izglasava isti zakon odnosno isti tekst pod istim nazivom.

Prvi put NSRS je ovaj zakon usvojila 10. februara 2022. godine, a Schmidt je dan uoči stupanja na snagu naložio obustavu primjene zakona. Nakon toga ga je Ustavni sud BiH u septembru proglasio neustavnim i stavio van snage. Ipak u decembru NSRS prošle godine je po drugi put izglasala ovaj zakon, ali ga je Schmidt 27. februara ponovo suspendovao.

Prema ovom prijedlogu zakona, nepokretna imovina koju koriste vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovala RS, "po sili zakona" kako se navodi u tekstu, pripada njima.

Ustavni sud BiH je utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske, jer je to nadležnost BiH.

Ovako će narodni poslanici pod Dodikovom kontrolom, pretpostavlja se, ponovo izglasati isti zakon i nataviti političku šaradu i rat OHR-om odnosno visokim predstavnikom Christianom Schmidtom kojeg oni ne priznaju.

O čemu se zapravo radi najbolje je ilustrovao ekspert za državnu imovinu Muharem Cero koji je u jednom od svojih razgovora za Klix.ba kazao da se iz samog prijedloga spomenutog zakona može prepoznati da je sam čin preknjižavanja, odnosno razvlaštivanja države Bosne i Hercegovine već davno učinjen te da se zapravo radi o pokušaju legalizacije i zauzimanja pozicija u postupku rješavanja statusa državne imovine.