Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju u regiji Nagorno-Karabaha: Da li je počeo novi rat?

Incident je povećao broj ljudi koji su izgubili živote zbog eksplozije mina, koje su postavile armenske snage nakon Drugog rata u Karabahu, na 61. Prema riječima azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, čišćenje mina koje je Armenija postavila na okupiranom azerbejdžanskom teritoriju trajat će gotovo 30 godina i koštao 25 milijardi dolara.

Sukob između Azerbajdžana i Armenije stalno se zaoštrava unatoč tekućim pregovorima o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Ranije u ponedjeljak, Baku je zatražio od Armenije da odmah povuče svoje oružane snage iz Karabaha i ukine vojnu i administrativnu strukturu takozvanog režima u regiji.

Karabah je dugogodišnji izvor napetosti između susjeda, koji su zbog njega vodili dva rata, prvi početkom 1990-ih i ponovno 2020. kada je Azerbejdžan oslobodio nekoliko gradova, sela i naselja od ilegalne armenske okupacije tokom 44 dana sukoba. Rat je završio mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije i Moskva je rasporedila mirovni kontingent da ga nadgleda.

Trenutno je na liniji dodira eskalacija, granatiranje položaja i gomilanje vojnog osoblja s obje strane. Azerbejdžan i Armenija međusobno su se optuživali za kršenje sporazuma.

Osobito od prošlog decembra, blokada koridora Lachin, jedine kopnene rute koja povezuje Karabah s Armenijom, bila je izvor napetosti i ostavila je gotovo desetak mrtvih ljudi s obje strane.

U posebnom brifingu za diplomate o trenutnoj situaciji u Karabahu, azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da unatoč naporima Azerbajdžana preko međunarodnih partnera, Armenija i takozvani režim uspostavljen na suverenom teritoriju Azerbejdžana nastavljaju štetiti procesu normalizacije i odbijaju sve prijedloge za smanjenje napetosti.

Ministarstvo je tvrdilo da je nedavno održavanje "predsjedničkih izbora" u regiji bio provokativan čin.

Postoji više od 10.000 armenskih oružanih snaga lojalnih takozvanom režimu u Karabahu, navodi se, dodajući da snage imaju više od 100 tenkova i drugih oklopnih vozila, više od 200 komada teškog topničkog oružja, uključujući raketne sustave za rafalnu paljbu, i više od 200 minobacački sustavi.

Dodaje se da su armenske snage prekršile trojnu deklaraciju potpisanu 10. novembraa 2020., a Jerevan da se sprema za novi napad.

Kao i svaka država u svijetu, Azerbejdžan ima pravo braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet prema međunarodnom pravu, istaknulo je ministarstvo.

Pozvao je Armeniju da zaustavi svoje vojne aktivnosti, odustane od svojih "planova za osvetu", prestane kršiti suverenitet i teritorijalni integritet Azerbejdžana i prestane podržavati separatizam i terorizam u regiji Karabah.

Ministarstvo vanjskih poslova samoproglašene Republike Artsakh (Nagorno-Karabah) objavilo je kako je pokrenuta vojna operacija velikih razmjera i da se Stepenkart i druga mjesta nalaze pod snažnim bombardovanjem.