Kako funkcioniše izraelski odbrambeni sistem "Gvozdena kupola" i zašto je zakazao prilikom napada Hamasa

Izraelci tvrde da je njegova učinkovitost tokom napada militantne grupe Islamski džihad u maju ove godine iznosila 95,6 posto. Inače, razvoj "Gvozdene kupole" počeo je 2007., testirana je 2008. i 2009., a u upotrebi je od 2011. U međuvremenu je nekoliko puta unaprijeđena.

Kako "Gvozdena kupola" funkcioniše

"Gvozdena kupola" je osmišljena tako da se njome uništavaju dolazeći projektili. Ima radar kojim se detektuju rakete, a zatim se koristi sistem za brzo izračunavanje brzine kretanja dolazećeg projektila koji predstavlja prijetnju. Ako predstavlja prijetnju, iz "Gvozdene kupole", sa kopna se ispaljuju projektili kako bi se uništili projektili koji su u zraku.

Trenutak uništavanje je glasan i ponekad se može osjetiti na zemlji. Širom Izraela postoji deset "Gvozdenih kupola", od kojih svaka ima tri do četiri lansera. Sistem je vrlo mobilan i za samo nekoliko sati se može postaviti. Presretači projektila imaju veliku manevarsku sposobnost. Dugi su tri metra, imaju prečnik od 15 centimetara, teški su 90 kilograma pri lansiranju. Pretpostavlja se da je u bojevoj glavi 11 kilograma eksploziva s dometom od četiri do 70 kilometara.

Za razliku od sistema za zaustavljanje balističkih projektila, "Gvozdena kupola" se koristi protiv nenavođenih raketa koje su na malim visinama, a koje militantne grupe često ispaljuju sa područja Gaze. Svaki projektil "Gvozdene kupole" košta 40.000 dolara.

Ipak, ovaj izraelski sistem odbrane nije položio test prilikom posljednjeg napada Hamasa s obzirom da je ta grupa napala velikim brojem projektila. To na neki način dovodi do propitivanja unapređenosti ovog odbrambenog sistema kojim se Izrael hvali i ponosi.