Investitori u Gornjem Vakufu ulažu milione i žele zaposliti 200 radnika, ali sve koči pravna nesigurnost
Već je uloženo više od 5 miliona KM, novi investitori imaju potpisan ugovor i osigurano tržište za plasman proizvoda, žele zadržati raniju djelatnost te ima namjeru da zaposle 200 radnika. No, sve koči poznata bosanskohercegovačka birokratija i pravna nesigurnost.
U raznim strategijama i planovima bosanskohercegovačke vlasti konstantno govore o potrebi poboljšanja poslovnog ambijenta, smanjenju birokratskih procedura, digitalizaciji administracije.
Saradnja sa bosanskohercegovačkom dijasporom, posebno sa uspješnim privrednicima koji su porijeklom sa naših prostora, uvijek je se ističe u prvi plan, posebno se naglašava važnost proizvodnje i izvoza. Međutim, priča iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja svjedoči kako to sve izgleda na terenu, tamo gdje obećanja, strategije i maštanja susreću realnost.
Tako u Gornjem Vakufu-Uskoplju bosansko-njemačka firma koja je kupila lokalnu firmu koja je otišla u stečaj i, umjesto uobičajene izgradnje stanova ili šoping centara, želi pokrenuti proizvodnju, nailazi na nevjerovatne administrativne poteškoće i potpunu pravnu nesigurnost.
Nakon stečaja pokreću proizvodnju i žele zaposliti 200 radnika
U Bosni i Hercegovini malo je primjera firmi koje su prošle kroz stečaj a da su uspjele da zadrže proizvodnju i radnike. Ali da takvih ima svjedoči Dita iz Tuzle ili Lasta iz Čapljine čije proizvode danas većina nas ima u svojim domovima. Sličnu sudbinu mogao bi imati i Tom (Tvornica obrade metala) iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.
Privatnoj firmi Tom d.d. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, značajnom privrednom subjektu na ovom području u sektoru metalske industrije koji je zapošljavao i do 200 radnika, 2019. godine blokirani su svi računi i proizvodnja je faktički stala. Tri godine poslije, u novembru 2022. godine, jedna od najvećih banaka u BiH, sa ciljem naplate kredita koji Tom nije mogao otplaćivati, inicirala je otvaranje stečajnog postupka. Konstatujući da su svi zakonski uvjeti za otvaranje stečaja ispunjeni, čemu se nije protivio ni sam vlasnik, Općinski sud u Travniku krajem 2022. otvara stečajni postupak.
Ukupna dugovanja Toma u trenutku otvaranja stečaja bila su oko 11 miliona KM, a povjerilaca, odnosno onih kojima je Tom dugovao, bilo je više, ali skoro polovina potraživanja otpada na Privrednu banku Sarajevo. Među većim povjeriocima bili su i radnici te Porezna uprava FBiH.
Kako je i propisano zakonima, a prvenstveno Zakonom o stečaju FBiH, Općinski sud u Travniku, odnosno sudija Amir Sobo, imenuje stečajnu upravnicu Behriju Huseinbegović, formira se Odbor povjerilaca kojim predsjedava predstavnik Privredne banke kao najvećeg povjerioca, ali su u odboru prisutni i predstavnici radnika Toma koji se nadaju, kao i drugi povjerioci, naplati svojih potraživanja. Iz dostupne dokumentacije, stečaj se odvija na uobičajen način, pokretanje proizvodnje nije moguće jer je Tomu u tom trenutku zbog dugovanja isključena i struja, proizvodnje nema godinama, nema materijala a i dio radnika je već napustio i firmu i sam Gornji Vakuf-Uskoplje.
U tim okolnostima, stečajna upravnica, kako joj zakon i nalaže, pristupa prodaji imovine kako bi se namirili povjerioci među kojima
su banke, radnici, Porezna uprava FBiH i razni dobavljači Toma. Imovina je podijeljena u više LOT-ova, a prodaje se putem javnog nadmetanja. Na prvi poziv za javno nadmetanje za LOT 1 ne javlja se niko, stečajna upravnica raspisuje novi poziv na koji se javlja firma IAB Engineering d.o.o. nudeći traženu cijenu za LOT 1 od blizu 5 miliona KM.
"IAB Engineering d.o.o. se u cijelu priču uključuje u maju 2023. kada se prijavljujemo na javni poziv za javno nadmetanje i nudimo početnu cijenu koja je tražena. Kako smo jedini ponuđači i kako nudimo cijenu od 4,92 miliona KM, što je i bila početna cijena na javnom nadmetanju, povjerioci Toma u nama vide spas pa tako Odbor povjerilaca jednoglasno prihvata našu ponudu kao i sama stečajna upravnica. Osim podrške banaka, za nas je jednako bila važna i podrška samih radnika jer su upravo radnici ključni dio naše strategije za ponovno pokretanje proizvodnje u Tomu", pojašanjava Dorijan Dedić, direktor i suvlasnik IAB Engineeringa.
Sam IAB Engineering osnovanje kao zajednički investicioni poduhvat Dedića u saradnji sa Rafetom Mustafićem, uspješnim privrednikom sa naših prostora koji ima višedecenijsko iskustvo poslovanja u Njemačkoj u kojoj već godina posluje IAB Group GmbH.
"Naša zamisao od samog početka bilo je ponovno pokretanje proizvodnje. Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu upravo u ovom sektoru u Njemačkoj, Tom je od samog ulaska IAB Engineeringa imao osiguran plasman robe na evropsko tržište, mi već imamo potpisane poslovne ugovore, krenuli smo sa čišćenjem fabrike u kojoj ni trava nije košena od 2019. godine, angažirali smo dio radnika i prema biznis planu koji smo izradili naša namjera je da čim prije zaposlimo blizu 200 radnika. Ali eto, umjesto ispunjavanja već potpisanih ugovora i milionskog izvoza mi smo došli u situaciju da se potežemo po sudovima i budemo jedna vrsta kolaterlane štete zbog subjektivnog, pristrasnog i neprincipijelnog rada Suda", dodaje Mustafić.
Može li sud biti na bolovanju?
A do "potezanja po sudovima" došlo je u trenutku kada je IAB Engineering već potpisao kupoprodajni ugovor, uplatio cjelokupan traženi iznos, platio porez na promet nekretninama u iznosu od blizu 250.000 KM, ušao u posjed i trebao da, kao finalni korak, potvrdom suda, stekne pravo vlasništva nad kupljenom pokretnom i nepokretnom imovinom nekadašnjeg Toma.
"Standardna procedura jeste da sud, na prijedlog stečajnog upravnika, donosi takozvanu dosudu na osnovu koje kupac ima pravo upisa vlasništva. Sud to odbija predbacujući stečajnoj upravnici određene tehničke propuste te joj nalaže da poništi sve javne pozive za prodaju imovine. Stečajna upravnica odbacuje navode suda o tehničkim propustima dodajući da, i ako ih je bilo, sud je bio obavezan reagirati pravovremeno i otkloniti ih, a ne nalagati poništenje javnih poziva mjesecima nakon što su javni pozivi raspisani i okončani. Sudija se s druge strane pravda da pravovremeno nije reagirao jer je bio na bolovanju i odsutan van države", rekao je direktor Dorijan Dedić.
Ističe kako niko od aktera nema suštinske zamjerke.
"Bitno je napomenuti da ni sud, ni stečajna upravnica ni sam odbor povjerilaca koji čine banke i radnici, nema suštinske zamjerke, imovina preduzeća nije podcijenjena, nije došlo do umanjenja stečajne mase, iz sredstava koja smo mi već uplatili postoji mogućnost da se namiri veći dio povjerilaca, postoji i druga imovina koja tek treba da bude predmet prodaje… U tim svojevrsnim birokratskim makazama IAB Engineering se pojavljuje isključivo kao oštećena strana, mi smo sredstva uplatili, imamo štetu jer nismo u mogućnosti da ispoštujemo ugovore sa stranim poslovnim partnerima, imamo važeći ugovor o kupoprodaji koji sud nije osporio a opet istovremeno ne možemo steći puno vlasništvo", dodaje direktor IAB Engineeringa d.o.o. Dorijan Dedić.
Početkom novembra Transparency international BiH prenio je istraživanje prema kojem je Bosna i Hercegovina u 2023. po Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (World Justice Project - WJP) pala na 75. mjesto od 142 zemalja što je najlošiji rezultat od 2015. godine od kad se vrši ovo istraživanje širom svijeta, bez ikakvog uočljivog napretka u bilo kojoj od oblasti koje utiču na ocjenu stepena vladavine prava u zemlji. BiH je, prema ovom istraživanju, jedna od najgorih zemalja u Evropi po vladavini prava, a slučaj u kojem sud svoje nepostupanje i kašnjenje pravda bolovanjem i odsustvom van države jednog sudije ilustrativan je primjer.
Ime stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović javnosti je poznato jer se radi o stečajnoj upraviteljici sa dugogodišnjim iskustvom vođenja stečajnih postupaka. Huseinbegović je bila, između ostalog, i stečajna upraviteljica u čapljanskoj "Lasti" i u "Kapisu" iz Tomislavgrada, a obje kompanije su nakon stečaja nastavile sa proizvodnjom i zadržale radnike.
Stečajni sudija Amir Sobo također je javnosti poznat jer ga je Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) sredinom 2022. godine kaznio zbog "ponašanja sudije u sudu i izvan suda koje šteti sudijskoj funkciji". Sobo je, naime, priznao da je 2020. objavio i potpisao tekst u kojem su preuzeti većinski dijelovi drugih autora bez njihovog citiranja čime je povrijedio osnovna autorska prava. Pa ipak, i pored disciplinske kazne i postojanja drugih disciplinskih prijava Sobo je sredinom 2023. sa mjesta dodatnog sudije u Općinskom sudu u Travniku unaprijeđen u stalnog sudiju Općinskog suda u Zenici.
Apelacija Ustavnom sudu BiH
Advokat Esad Oruč iz Sarajeva koji zastupa IAB Engineering d.o.o. kaže kako će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi cijeli postupak vratio u okvire zakonitosti.
"Svakako ćemo apelacijom obratiti i Ustavnom sudu BiH. Sigurni smo da je sud načinio niz bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te u više navrata povrijedio i pogrešno primijenio materijalne propise. Zakonom je propisano da stečajni sudija može odluke stečajnog upravnika kojim se krše odredbe Zakona o stečaju i drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje stečajna masa i povređuju prava povjerilaca, staviti van snage. No iz svega što vidimo u ovom slučaju jasno je da se stečajna masa ne umanjuje niti se krše prava povjerilaca. Šta više, povjerioci sve vrijeme ostaju pri odluci da im je ponuda IAB Engineeringa prihvatljiva, dakle apsolutno u tom smislu nema štete. Jedina oštećena strana jeste IAB Engineering i osim pokušaja vraćanja postupka u zakonske okvire putem apelacije Ustavnom sudu BiH važno nam je da ispitamo i mogućnosti za naknadu štete samom investitoru", pojašanjava Oruč.
Apelaciju ka Ustavnom sudu podnijet će i sam Tom d.o.o. (u stečaju) odnosno stečajna upravnica i Odbor povjerilaca.
Rafet Mustafić kaže kako vjeruje da će u Gornjem Vakufu-Uskoplju u nekadašnjem pogonima Toma uskoro ponovo biti pokrenute mašine i zaposleni radnici.
"Uprkos ovoj pravnoj nesigurnosti vjerujem da ćemo vrlo brzo pokrenuti proizvodnju. Mi radimo na remontu mašina, dovođenju proizvodnog pogona u stanje spremno za rad, na raščišćavanju terena, priključku struje, već smo u komunikaciji sa određenim brojem radnika, imamo potpisane ugovore i osigurano tržište za plasman proizvoda. Dolazimo u lokalnu zajednicu kao odgovorni investitori, donosimo bogato iskustvo iz Njemačke, jedne od industrijski najrazvijenijih zemalja, za svaku lokalnu zajednicu proizvodni pogon koji bi zaposlio 200 radnika i ostvarivao milionski izvoz znači mnogo. Važno nam je da do običnih ljudi u Gornjem Vakufu-Uskoplju dođe poruka o našim namjerama, ne želimo da vjerujemo da bilo kakvi i bilo čiji skriveni interesi mogu zaustaviti zapošljavanje i investicije", rekao je Mustafić.
Dodaje i kako ne zna čime se sud vodio u ovom slučaju.
"Odluka Općinskog suda u Travniku a potom i Kantonalnog suda u Novom Travniku nerazumljiva je ne samo za nas već i za pravnu i poslovnu zajednicu sa kojom smo u komunikaciji. Ne znam čime se sud vodio i čije interese je štitio. Ne želim se upuštati sada ni u priču o mogućoj korupciji i raznim lobijima koji su se, moguće, nadali trećem javnom pozivu i kupovini imovine za smiješno mali iznos sa ciljem preprodaje zemljišta i definitivnog gašenja proizvodnje. Iako su do mene dolazile različite informacije da se u cijeli slučaj umiješala i politika, pa čak da se svemu daje i neka nacionalna pozadina, želim vjerovati da će u konačnici institucije BiH postupiti po zakonu, ne očekujemo ništa ni više ni manje od toga", kaže na kraju Mustafić.
