Da li je uvođenje neradne nedjelje interes radnika ili skrivenih lobista?
Zakonom o radu je propisano da radnik ima pravo na dva slobodna dana u toku sedmice te se uvođenjem neradne nedjelje ne ostvaruju nikakva dodatna radnička prava.
Savjetnica za ekonomsko osnaživanje žena Adela Ramić ističe u razgovoru za Klix.ba da kategorički stav protiv nametanja obavezne neradne nedjelje brani već više od četiri godine, odnosno od trenutka kada je neradna nedjelja nametnuta u Hercegovini.
"Svaki dan imam sve više dokaza koji govore da sam na pravoj strani, a to je strana pravde i borbe za ljudska i radnička prava. Potpuno sam uvjerena u nepravdu i nepoštenje ovakvog nametanja ograničavanja ljudskih prava. Nažalost, suprotna strana tvrdi da podržava radnike i da se i oni bore za ljudska prava, a na prvi pogled to izgleda tako", kaže Ramić.
Predstava za javnost
Stava je da je, kada se govori o uvođenju neradne nedjelje, sve suprotno od onoga što se plasira u javnost.
"Riječ je o jednoj obmani, koji neki pojedinci koriste kako bi postali poznati i popularni, možda pokupili neke političke poene od ljudi koji su neupućeni, i ostvarili ko zna kakve interese, te pravili jednu bespotrebnu predstavu za javnost. Riječ je o cirkusu koji će trajati najmanje 12-18 mjeseci (toliko je prosječno potrebno da se neki zakon usvoji), a u kojem će radnici, mali biznisi, javnost i društvo biti na gubitku, a samo pojedinci će ostaviti svoje lične ciljeve i ambicije", ističe Ramić i dodaje kako treba imati na umu da će se u navedenom periodu održati i lokalni izbori.
Bolje je pitanje, govori Ramić, zašto nadležni ne rješavaju puno veća pitanja koja jesu u njihovoj nadležnosti, umjesto da se bave problemom koji zapravo ne postoji i već je riješen Zakonom o radu, koji ti isti samo treba da poštuju.
U javnosti se kreirao narativ da su oni koji se protive uvođenju neradne nedjelje bezosjećajni spram porodičnih obaveza radnica, posebno onih koje su majke. Zagovornici uvođenja neradne nedjelje, između ostalog, govore da je nedjelja porodični dan i da radnicama u trgovini treba omogućiti da budu s porodicom.
S druge strane, doktorice, apotekarke, policajke, hiogijeničarke i mnoge druge žene će raditi.
"Sama definicija da je baš nedjelja obavezan 'porodični dan' je uvredljiva za barem 60 posto bh. stanovništva, a sada ću da kažem i za koga je uvredljiva ova retrogradna, malo komunisitička, a malo desničarska tvrdnja. Proglasiti neradnu nedjelju kao obavezan porodični dan je uvredljivo za sve one koji nemaju porodicu koja živi sa njima ili uopšte nemaju porodicu, ali i za one koji žele da biraju kada će koristiti svoja dva obavezna slobodna dana sedmično", ističe Ramić.
Pravo izbora
Osim toga, napominje da su od zabrane izuzete benzinske pumpe, ali ne i butici koje drže žene i koji uglavnom rade u tržnim centrima i plaćaju visoke zakupnine za razliku od pojedinih koje prostor dobijaju besplatno.
U nastavku razgovora Ramić je nabrojala nekoliko razloga zbog kojih smatra da je obavezno uvođenje neradne nedjelje bespotrebno.
Također se osvrnula na žene trgovkinje koje su, nažalost, žrtve porodičnog nasilja te ne žele da im baš nedjelja bude neradni dan.
"One žive u strahu i ne smiju ni reći da im je neradni ponedjeljak jedini pravi odmor u životu", istakla je.
Osim toga, naglašava, onima koji zavise od turizma je nedjelja jedan od najvažnijih radnih dana u sedmici.
Govoreći o ekonomskim gubicima kaže da će ekonomski gubitak radnika i malih biznisa biti ogroman.
"Međutim, ekonomski dobitak velikih trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi bit će još veći. Riječ je o ponovnom uzimanju od sirmašnih, da bi se dalo bogatima", kaže Ramić.
Smatra da je potrebno napraviti detaljnu analizu i pitati one koji su zaposleni u trgovačkom sektoru da li smatraju da je neradna nedjelja ono što žele.
"Niko nije napravio detaljnu analizu ni istraživanje, sve se temelji na pretpostavkama ljudi koji nikada nisu radili u trgovini, uključujući resornog ministra trgovine i predsjednicu sindikata trgovine, koji nisu nikada radili u trgovini. Mali broj ljudi zaista ima interese da se ovaj zakon donese, ali niko ne zna koliki broj ljudi. Velika većina nema ovaj interes. Insisitira se iz neznanja, populizma i interesa koji nemaju veze sa pravima radnika", mišljenja je Ramić.
Manjak radnika
Kazala je da je radnika u BiH malo i da su ojačali u odnosu na poslodavce te da u malim biznisima do pet radnika, radnici imaju veću moć od vlasnika.
"Mi trebamo da osnažujemo radnike u trgovini, a ne da ih cementiramo u ulogu žrtve. Radnici treba da znaju svoja prava i da se za njih bore svaki dan i da pregovaraju sa svojim poslodavcima, a sindikat bi trebao da u tome pomaže. Neradna nedjelja nije pomoć", zaključila je Ramić.
S druge strane, federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže da je cilj uvođenja obavezne neradne nedjelje harmonizacija tržišta jer je u pojedinim gradovima u FBiH već uvedena neradna nedjelja.
On je istakao da je zahtjev za neradnu nedjelju uputio Sindikat radnika radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH te da neradna nedjelja dio evropske prakse.
Zakonske odredbe se ne odnose na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima.
