Izblajhana budućnost Nizozemske: Pakt iz Haga mogao bi uzdrmati Brisel i više nego što se misli
Ipak, na tom putu Wilders je naišao na brojne prepreke. Neke stranke i političari nisu željeli s njim iz principa, drugi su uslovljavali koaliciju time da Wilders ne bude premijer, a u jednom trenutku činilo se kako je i sam lider PVV-a "batalio" cijeli proces te se pomirio sa činjenicom da neće postati vlast.
Međutim, korak po korak, razgovor po razgovor, ustupak po ustupak, doprinijeli su tome da je Wilders prije nekoliko dana na društvenim mrežama najavio kako je postigao dogovor sa partnerima o formiranju koalicije. I to kakve.
Osim njegovog PVV-a, u koaliciji će biti na iznenađenje mnogih i Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD), demokršćanska stranka Novi društveni ugovor (NSC) te Pokret poljoprivrednika (BBB) koja se također orijentira kao desno-populistička stranka.
Za sada još uvijek nije poznato ime novog premijera, ali je očigledno kako se desničarske partije u Nizozemskoj nalaze u periodu medenog mjeseca, a Wilders je na press konferenciji najavio kako su lideri stranaka postigli i koalicioni sporazum koji je u cijeloj priči o formiranju nizozemske vlade vjerovatno i najkontroverzniji dio.
Nada, hrabrost, ponos, ali i glavobolja
Program nove koalicije koji je predviđen do 2028. godine nosi naziv "Nada, hrabrost i ponos", a njegovi počeci mogu se na neki način opisati kao i počeci pismene zadaće učenika sedmog razreda osnovne škole - "Nizozemska je prelijepa zemlja i na koju trebamo biti ponosni".
Naravno, uzevši u obzir ranije Wildersove stavove o brojnim pitanjima te njegovu otvorenu mržnju prema muslimanima pa i samoj Evropskoj uniji u obliku kakvom je sada, jasno je kako su brojni briselski zvaničnici strahovali od toga šta će Wilders i partneri sve staviti kao dio sporazuma. Dobre vijesti za Brisel - najave izlaska iz EU u sporazumu nema. Loše vijesti - u njemu je sadržano sve ostalo.
Osim uopštenih dijelova sporazuma koji su manje-više isti u svakoj evropskoj državi, koalicioni dokument na kojem će se bazirati rad nizozemske vlade obiluje brojnim dijelovima s kojima se Brisel neće moći tek tako pomiriti.
Prvenstveno, to se odnosi na dio sporazuma koji tretira pitanje migracija koji je ujedno urađen prilično detaljno i potpuno je jasno kako će Wilders i saveznici iz temelja nastojati promijeniti migracione politike Nizozemske.
Kako je najavljeno, Nizozemska će težiti ka čitavoj reformi sistema azila što će uključivati jačanje granične kontrole, nadzora i pooštravanje sigurnosnog nadzora.
"Da bi se ograničio priliv tražilaca azila, Nizozemska mora pripadati državama s najstrožim pravilima prijema u Evropi. Nizozemska je trenutno previše privlačna za tražioce azila. Siromašni tražioci azila moraju biti smješteni na odvojenim lokacijama sa djelimično zatvorenim režimom. Vladin doprinos Nacionalnom fondu za imigraciju će biti ukinut", objašnjava se u sporazumu.
Najavljena je i borba protiv kriminala među tražiocima azila što je također dio koji oslikava dio Wildersovih političkih stavova.
"Na mjestima registracije i prijema poduzimaju se stroge mjere protiv nasilja i smetnji, a posebno prema tražiteljima azila i azilantima s LGBTIQ+ i/ili kršćanskom pozadinom", doslovno se navodi u sporazumu.
Dio sporazuma tiče se i radnih migranata koji dolaze iz zemalja izvan EU.
"Osim 'migranata znanja' morat će dobiti radnu dozvolu. Nizozemski inspektorat rada također će nametnuti dodatne mjere za ovu grupu. U slučaju dugotrajnog boravka, poslodavci su također odgovorni za zaposleni nauče nizozemski jezik. Što se tiče migracije radne snage, Nizozemska je opredijeljena za ograničavanje slobodnog kretanja ljudi unutar EU ako i u onoj mjeri u kojoj se razgovara o proširenju EU", ističe se u dokumentu.
Sporazum tretira i pitanje integracije svih onih koji dolaze u Nizozemsku , a u tom dijelu nova koalicija potrudila se da dodatno pooštri niz uslova.
"Osnovni princip je da ste jedan od nas ako učestvujete u nizozemskim vrijednostima. Integracija uključuje znanje o holokaustu i žrtvama. Standardni period za naturalizaciju se produžava na 10 godina (do sada je bio pet). Potreba za jezikom za naturalizaciju će biti povećana na B1 nivo (do sada je bila A2)", naznačavaju partneri.
Dio sporazuma o migracijama kontroverzan je u brojnim dijelovima, ali za Brisel će vjerovatno najveći problem predstavljati to da je koalicija poslala jasnu poruku kako Nizozemska namjerava izaći iz aktuelnog pakta o migracijama Evropske unije koji je usvojen nedavno nakon brojnih i burnih rasprava.
Ako je s Rutteom bilo teško, s novom koalicijom bit će još teže
Naravno, sporazum koji su napravili novi koalicioni partneri u Nizozemskoj tretira i niz pitanja koja se tiču unutrašnje politike. Partije su tu uvrstile niz pitanja, a vjerovatno najinteresantniji dio jeste onaj koji se odnosi na stanovanje, a koji oslikava probleme s kojima kuburi i dobar dio Evrope.
Posebno zanimljiv je dio gdje se govori o Samitu o stanovanju koji će biti organizovan što je prije moguće, a na kojem će vlada, penzioni fondovi, socijalni partneri, općine i regije potpisati sporazume o strukturnom povećanju stambene izgradnje.
"Politički cilj je da se gradi dodatnih 100.000 kuća godišnje, koje su pogodne za demografski i prostorni razvoj. Promovira se da stambena udruženja mogu igrati veću ulogu u sektoru srednjeg ranga zakupnina fokusiranjem na promjene relevantnih pravila u EU", ističu u sporazumu.
Kada je riječ o razvoju godišnjeg socijalnog zakupa, koalicija naglašava kako će do 2026. godine on pratiti kolektivne ugovore, a od 2026. slijedit će indeks potrošačkih cijena.
"Izgradnja privatnih kuća za iznajmljivanje stimuliše se smanjenjem regulatornog i gdje je moguće poreskog opterećenja", piše u sporazumu.
Međutim, i kroz ovakve dijelove sporazuma vidljivo je kako će Wilders i drugi zvaničnici težiti ka tome da nizozemska pravila i norme postanu nešto što će Evropa morati prihvatiti ukoliko želi da se procesi odvijaju bez zastoja.
U tom pogledu, čini se kako će situacija na relaciji Haag - Brisel biti još više napeta, kako u brojnim politikama koje se odnose na unutrašnjost Nizozemske, tako i na one koje se tiču vanjskopolitičkih relacija i odnosa.
Evropska unija u tom pogledu najviše pamti traumatična iskustva s nizozemskim premijerom Markom Rutteom koji je u briselskim krugovima prozvan i kao "Gospodin Ne". Iako su u javnosti godinama kao najgori od sve djece definirani prvenstveno Poljska i Mađarska, Nizozemska je nemali broj puta pokazivala sklonost ka blokadi brojnih odluka unutar EU prvenstveno nezadovoljna relaksacijom određenih pravila i neispunjavanjem njihovih uslova.
Ako je takva situacija bila s Rutteom, sudeći prema sporazumu s Wildersovom koalicijom bit će još teže.
Uprkos tome što se u planu, na radost Brisela, navodi kako će Nizozemska ostati posvećena Evropskoj uniji, potpuno je jasno kako će svaka odluka za Brisel značiti i gutanje gorkih pilula.
To se odnosi na niz vanjskopolitičkih odluka, uključujući i podršku Izraelu te proširenje Evropske unije. Kao čovjek koji je dio života proveo u izraelskim kibutzima koji su bili i prva meta napada Hamas 7. oktobra, Wilders je poznat kao veliki zagovornik politike jačanja odnosa Izraela i Nizozemske, a posljedično i Evropske unije koliko je to moguće.
"Nizozemska podržava pravo na postojanje i sigurnost Izraela. Istražit ćemo kada bi Ambasada Nizozemske mogla biti prebačena u Jerusalem. Nizozemska preuzima i inicijativu za osnivanje međunarodnog suda za suđenje za zločine koje je počinila Islamska država", jasni su novi partneri.
Radikalne mjere osjete se i u dijelu evropskih integracija što je svakako važno i za Bosnu i Hercegovinu.
"Ključno je da zadržimo naš nacionalni suverenitet. Nizozemska je veoma kritična prema daljem širenju Evropske unije. Nisu napravljeni nikakvi ustupci u vezi sa kriterijima iz Kopenhagena za članstvo u EU", stoji u obimnom koalicionom sporazumu.
Nekoliko sedmica uoči evropskih izbora, nizozemski deal definitivno odzvanja briselskim hodnicima. Sporazum koji su potpisale stranke obiluje brojnim kontroverzama i definitivno će, ukoliko strane potpisnice ostanu principijelne, predstavljati veliku glavobolju za Evropsku uniju kojoj je u ovom trenutku najmanje potreban još jedan nestašan član i to u srcu kontinenta, gdje je cijela evropska priča i napravila prve korake.
Hindu vjernici u hramu u Indiji pili vodu iz klime misleći da se radi o svetoj vodi
Volodimir Zelenski bi mogao (neočekivano) biti sretan s pobjedom Donalda Trumpa
