Crno tržište duhana je udar na ekonomiju države i zdravlje građana: Kako BiH uzvraća i kakvi su rezultati
Naglašava da količina dozvoljene koncentracije nikotina u nekom duhanskom proizvodu je kod proizvoda koji dolaze iz regularne linije proizvodnje regulirana zakonoma i obuhvaćena određenim kontrolama, za razliku od proizvoda koji dolaze sa crnog tržišta, za koje nema kontrole i možemo imati samo pretpostavke o sastojcima i njihovoj koncentraciji.
"Ovo je važno naglasiti jer pored nikotina, u duhanskim proizvodima su brojne druge iritantne i kancerogene supstance koje se povezuju sa upalom i rakom disajnih organa, oštećenjima funkcije disanja, promjenama na sluzokoži usne šupljine, sa oštećenjem oralnog zdravlja sa prekanceroznim i kanceroznim lezijama, rakom grla, želuca, mokraćne bešike, razvijanjem sistemske ateroskleroze koja ubrzava proces starenja krvnih sudova kao rizika za srčani i moždani udar, oštećenjem reproduktivnog zdravlja i mentalnog zdravlja", rekla je za Klix.ba.
Ono što definitivno treba naglasiti kao faktor koji je utjecao na smanjenje crnog tržišta jeste i činjenica da se već pet godina nije podizala visina akcize na cigarete što je dovelo do toga da nije značajno rasla cijena cigareta na tržištu.
S druge strane, presječeni lanci šverca smanjili su količinu duhana i duhanskih prerađevina kod švercera na ulici čime je podignuta i cijena proizvoda koje prodaju pa time više razlika između cijene na legalnom i ilegalnom tržištu nije drastična. Iz tog razloga konzumenti više kupuju cigarete s akciznim markicama, a ne kod švercera na ulicama.
Ono što je evidentno, a tome svjedoče i zvanični podaci, "crno tržište" duhana i cigareta u BiH postepeno smanjuje. Tu je i program rada Uprave za indirektno oprezivanje BiH kojim je svake godine predviđeno da se provode aktivnosti u cilju suzbijanja nelegalne prodaje svih vrsta roba, sa posebnim naglaskom na akcizne robe kao što su duhan i duhanske prerađevine. S tim u vezi planiraju se brojne aktivnosti na terenu širom BiH koje provde nslužbenici UIO, a po potrebi u saradnji i sa ostalim agencijama za provođenje zakona u BiH.
U posljednjih pet godina, od kada se provodi kampanja "Stop švercu", vrijednost oduzetih cigareta i duhana koji su se prodavali na "crnom tržištu" iznosila je oko 12,5 miliona KM.
Ovaj iznos vrijedi uporediti ako se u obzir uzme pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje "Stop švercu", jer je tada vrijednost oduzetih cigareta i duhana iznosila 5,8 miliona KM. Pored cigareta i duhana, službenici UIO zaplijenili su i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su se plasirale na "crno tržište".
Prema informacijama iz UIO, njihov dobar rad na suzbijanju ovih vrsta nezakonitosti, se pravda i podatkom o porastu cijena duhana i cigareta na "crnom tržištu" zbog čega su se razlike između cijena duhana i duhanskih prerađevina koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjile. Također, u direktnoj vezi sa smanjenjem "crnog tržišta", stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda.
Upoređujući podatak iz 2020. godine kada je UIO izdala 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duhana i duhanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine kada je ukupno izdano 270,3 miliona markica, može se zaključiti da da je u posmatarnom periodu Uprava izdala čak 57,3 posto više akciznih markica.
Promocijom otvorene linije "Stop švercu", koju u kontinuitetu provodi UIO, došlo je do povećanja zaprimanja anonimnih prijava koje građani Bosne i Hercegovine putem otvorene linije 080-020-607, e-maila [email protected] i putem redovne pošte, dostavljaju Upravi za indirektno oporezivanje o svim povredama propisa iz oblasti indirektnih poreza.
Na osnovu zaprimljenih anonimnih prijava, organizacione jedinice Uprave za indirektno oporezivanje zabilježili su značajne rezultate, te se iz navedenog može zaključiti da su građani Bosne i Hercegovine uključeni u borbu protiv crnog tržišta, na način dostavljanja informacija o nedozvoljenim radnjama fizičkih i pravnih lica.
Od 2022. godine u UIO je aktivan i mobilni telefon gdje građani BiH putem Vibera na broj 065-355-155 mogu dostaviti anonimne prijave sa fotografijama i lokacijima gdje se nezakonto prodaju duhan i duhanske prerađevine, ali i druge vrste roba. Na taj način se doprinosi boljoj i efikasnijoj saradnji sa građanima a što je ujedno i doprinijelo povećanju broja zaprimljenih poziva.
Kaznena politika je određena pozitivnim propisima, i to na način da je prekršajno postupanje određeno Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini, propisuje krivično djelo koje se konkretno odnosi na akcizne proizvode, ali i druga djela u kojima se kao roba mogu pojaviti akcizni proizvodi ("Krijumčarenje" i "Nedozvoljeno skladištenje robe").
Prof. dr. sc. Aide Ramić Čatak u razgovoru Klix.ba, na pitanje kako ocjenjuje borbu nadležnih institucija u borbi protiv crnog tržišta duhana, podsjeća da je Parlamentarna skupština BiH još 2009. godine donijela odluku o ratificiranju Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, čime su se entiteti obavezali na pripremu i usvajanje zakona iz oblasti kontrole duhana, u skladu sa ovim dokumentom.
"Vezano za crno tržište, u dokumentu Okvirne Konvencije o kontrolu duhana posebno su važan čl. 15 koji se odnosi na mjere protiv crnog tržišta duhanskih proizvoda, kao osnova za donošenje Protokola koji reguliše eliminaciju crnog tržišta (aktivnosti su pokrenute na nivou MCP BIH, Protokol još nije usvojen od strane BiH). U Federaciji BiH je od strane Federalnog ministarstva zdravstva urađen Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koji je stupio na snagu u maju 2023. godine. Nažalost, problem crnog tržišta se često veže i za zdravstveni sektor, čime se relativizira i dovodi u pitanje učinkovitost zakona koji se iz oblasti kontrole duhana donose i predlažu iz zdravstvenog sektora. Osvrnimo se na važeći Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH sa poglavljima i članovima: poglavlje IV ( čl..8-12), poglavlje V ( čl.13-17) . Provedba navedenih članova Zakona i odgovornosti su definirane u poglavlju XIV: Nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju Federalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih federalnih inspektora i kantonalnih organa za inspekcijske poslove, putem nadležnih kantonalnih inspektora.
Teza da je jedini uzrok pojave crnog tržišta kontinuirani trend povećanja poreza i cijena duhanskih proizvoda naprosto ne stoji, jer je opće poznato da su u zemljama EU cijene ovih proizvoda veće za 2-3 puta, ali nema izraženog crnog tržišta. Naravno da su u tim zemljama i veće platežne moći građana, ali to sigurno nije razlog izostanka ekspanzije crnog tržišta, nego postojanje sistema koji vrši nadzor i eliminaciju crnog tržišta, sa adekvatnim elementima kaznene politike. Crna tržišta bujaju tamo gdje je slaba provedba sektorskih zakona, nepostojanje institucionalnih i sektorskih autoriteta, neadekvatan inspekcijski nadzor i neadekvatna kaznena politika. Za “zdravlje” ekonomije zemlje je važno da od količine sredstava sakupljenih akcizama razvije sistemski pristup unaprijeđenja rada inspekcijskih službi, sa kadrovskim pojačanjem i podrškom radu inspektora na terenu. Dakle, ono na šta se odgovorni sektori trebaju fokusirati su jačanje kapaciteta sistema porezne uprave, povećanje kontrole nad opskrbnim lancem kroz licenciranje, usvajanje novijih tehnologija kao što su šifrirane porezne marke i implementacija sistema nadzora, pooštravanje kazni za one koji budu uhvaćeni u ilegalnoj trgovini duhanskim proizvodima, podrška provedbi važećih zakona koji reguliraju duhanske proizvode, podrška inspekcijskom nadzoru, edukacija javnosti o posljedicama ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda i pružanje mehanizama za potrošače da prijave prekršitelje."
Treba napomenuti i da se u toku 2024. godine, samo po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine, očekuje da UIO prikupi oko jedne milijarde KM. Riječ je zaista o izuzetno važnim prihodima iz kojih se finansiraju svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini.
Na kraju, pročitajmo i riječi prof. dr. sc. Aide Ramić Čatak, kao poruku svima koji i dalje preferiraju crno tržište duhana.
"Naučno su dokazane brojne posljedice upotrebe duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini. Naša poruka je uvijek ista, vođena dokazima - za zdrav život najbolje je nikada ne početi sa pušenjem, a za prestanak pušenja najbolje je prestati pušiti! Iz javnog zdravstva mi kontinuirano upozoravamo da je za zdravlje svakog pojednica najbolje prestati sa pušenjem bez obzira na porijeklo duhanskog proizvoda. Bilo da duhanski proizvod dolazi iz regularne proizvodnje ili je sa crnog tržišta, svaki nosi rizik po zdravlje. I svaki sa poznatim ili još gore nepoznatim količinama nikotina pušače vraća u začarani krug ovisnosti. Bez obzira na razne tvrdnje onih koji se rukovode profitom, nema duhanskog proizvoda koji čini bilo šta dobro za naše zdravlje, svaki oblik duhanskog proizvoda nosi rizik za konzumenta, a na građanima je da nakon savjeta od zdravstvenih radnika sami donose odgovorne odluke. Naš posao je da iznošenjem dokaza motiviramo što veći broj građana da donose svjesne zdrave izbore, ako poštuju svoje zdravlje i zdravlje onih koji ih okružuju."
