Ispravno devet od njih 33
26

Tuzlaci piju vodu sa javnih česmi koje su opasne po zdravlje jer su fekalno zagađene

A. K.
Voda sa jednog od tuzlanskih izvorišta (Foto: A. K./Klix.ba)
Voda sa jednog od tuzlanskih izvorišta (Foto: A. K./Klix.ba)
Od ranije je poznato da građani Tuzlanskog kantona masovno konzumiraju vodu sa javnih česmi, međutim, to može biti opasno po zdravlje, uzme li se u obzir da je ona bakteriološki ispravna tek na njih devet od ukupno 33 testirana izvorišta.

Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona je tokom godine izvršio uzorkovanje i laboratorijske analize vode javnih česama na području te regije naše zemlje, a analize su pokazale da je ona bakteriološki ispravna na njih tek devet.

Analiziran je kvalitet vode sa 33 javne česme, a uzeti su uzorci sa 11 u Tuzli, tri u Živinicama, četiri u Lukavcu, po dvije u Banovićima, Gradačcu, Gračanici, Srebreniku i Kalesiji te po jedna Teočaku, Čeliću, Doboj Istoku, Sapni i Kladnju.

Zdravstveno ispravne i neispravne javne česme

Kako je potvrđeno iz Zavoda za javno zdravstvo TK, zdravstveno ispravne vode su na javnim česmama u Tuzli i to Par Selo, Hum Miladije te Sumporna voda - Miladije.

Za konzumiranje se može koristiti voda i sa javne česme Kotornica (Živinice), Djedovača (Gornje Dubrave, Živinice), Majdan Modrac (Lukavac), Brodić (Donji Bistarac, Lukavac), Marinuša (Sapna) te Vitralj (Kladanj).

Zdravstveno neispravne vode su utvrđene na javnoj česmi Kiseljak – prirodna mineralna (Tuzla), Slavinovići (Tuzla), Lipa Mosnik (Tuzla), Ječmište (Tuzla), Obodnica Marinovići (Tuzla), Lipa Mihatovići (Tuzla), Dokanj (Tuzla) te Jurišička (Tuzla).

Neispravna voda je i na javnoj česmi Hajr Voda (Šerići, Živinice), Tito i Alija (Banovići), Karabašić H. Enveru Erax-Invest (Banovići), Kukuruzi (Mionica III, Gradačac), Tursun (Stjepan polje, Gračanica), Cerić Orahovica (Gračanica), Zrnić Ševko (Vida II, Gradačac), Barutni (Lukavac), Petrak (Lukavac), Avdina i Ajšina voda (Srebrenik) i Bukovik (Srebrenik).

Zdravstvena neispravnost vode je utvrđena i na javnoj česmi Terzikuša (Teočak), Kapavac (Čelić), Avdićkuša Klokotnica (Doboj-Istok), Hajr voda Edwin Rakovac (Kalesija) te Hajr Voda Majdančić Avdo (Kalesija).

"Voda u česmama koja je ocijenjena kao neispravna, 69 posto nije ispravna bakteriološki te devet posto fizičko-hemijski. Prisustvo koliformnih bakterija govori u prilog visokog rizika korištenja ovakvih voda za piće", upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Posljedice po zdravlje

Ljekari apeluju na građane da ne koriste vodu sa izvora koja nisu ispitana. Kako naglašavaju, najčešći razlog neispravnosti vode je nedostatna dezinfekcija, odnosno neodržavanje vodnih objekata, zbog nepostojanja osoba koje bi bile zadužene za čišćenje i uspostavljanje sistema za hlorizaciju.

Koliformne bakterije koje se najčešće nađu tokom analiza govore u prilog visokog rizika korištenja ovakvih voda jer je ona fekalno zagađena.

Konzumiranje takve vode može donijeti posljedice po zdravlje u vidu gastroenterokolitisa, infekcije urinarnog trakta te gastritisa koji su praćeni prolivom, povraćanjem i visokom tjelesnom temperaturom. Korištenje neispravne vode za piće, dugoročne posljedice po zdravlje ne može ostaviti.

Građani koji konzumiraju vodu na tim lokalitetima su se kolonizirali na takav kvalitet vode, mada, svaka koja bakteriološki ili fizičko-hemijski nije ispravna proglašava se vodom koja nije za piće.

Zbog toga se uvijek preporučuje konzumiranje voda iz gradskih vodova koji su kontinuirano pod kontrolom odgovornih osoba, a javne česme samo u slučaju nužde jer one kao takve mogu služi za alternativni izvor vodosnabdijevanja u vremenu poplava, elementarnih nepogoda i slično.