Schmidtova "borba za diskriminaciju" u predmetu Kovačević: Koji su sve interesi u igri i ko lobira
Niti jedna od ovih presuda nije implementirana, ali čini se da niti jedna nije podstakla intervencije visokog predstavnika, ali i nekih međunarodnih faktora, za njeno obaranje.
Visoki predstavnik Christian Schmidt se samostalno pozvao u ulozi "prijatelja suda" u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Slaven Kovačević". Šta stoji iza takve odluke, ko je podržava, a ko se protivi i zašto je ova odluka važnija od prethodnih u kojima je utvrđena diskriminacija u Ustavu BiH.
Američka ambasada snažno podržava Schmidtovu namjeru da se obrati u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Slaven Kovačević" i tako pokuša oboriti presudu. Istovremeno tome se protivi nekoliko evropskih država i članica PIC-a.
Zbog takvih neslaganja otvorena je opcija i da se održi posebna sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC) na kojoj će biti razmatran Schmidtov odlazak u Strazbur.
Istovremeno postoje, istina nezvanične informacije, da je Hrvatska izlobirala da iza Schmidtovog insistiranja na ovom predmetu stanu i Sjedinjene Američke Države kako bi se zauzvrat deblokirala Južna interkonekcija koju koči Dragan Čović (HDZ). Čak je ranije i hrvatski premijer Andrej Plenković, komentarišući presudu u predmetu "Kovačević", kazao da će se Hrvatska "zauzmati za legitimno predstavljanje".
Za to vrijeme muk iz Delegacije Evropske unije u BiH. Kao i obično, EU se "ne voli miješati" i zbog takve uloge često dobiva epitet licemjerne. Dok šute, pitanje je kako presuda suda za ljudska prava koja utvrđuje diskriminaciju u Ustavu BiH, može ugroziti opstojnost države koja ima kandidatski status za članstvo u EU uz sve pohvale koje smo dobili na tom putu.
Schmidt u ulozi prijatelja suda u Strazburu namjerava reći ono što je naveo u svom izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a u odnosu na slučaj "Kovačević".
Izvještavajući Vijeće sigurnosti UN-a o presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević, Christian Schmidt je rekao kako ostavlja prostor da ova presuda bude poništena u postupku preispitivanja, te je dodao: "Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane."
No pitanje je da li će to biti relevantno za Evropski sud za ljudska prava ako znamo da je isti sud već donio presude u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav... Možda se razlog može tražiti u činjenici da se radi o predmetu koji je najšire obuhvatio diskriminacije u ustavu koje se tiču biračkog prava nekonstitutivnih naroda.
Niti jedna od njih nije implementirana pa je pitanje zašto se HDZ, ali i Christian Schmidt, toliko angažovali da spriječe konačnu presudu pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava.
"Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, djelotvorna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje. To je ohrabrenje za sve građane i građanke koji znaju da je put ka EU – put ka boljoj Bosni i Hercegovini. Ali je i poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i provedu potrebne reforme koje će donijeti dobro građanima i građankama, a BiH približiti EU", poručio je sada već bivši šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
Kako onda treba shvatiti Schmidtov angažman u ovom slučaju, pa i njegove prijetnje i ucjene kada je u pitanju predmet "Slaven Kovačević", ako se zalaže da presude Evropskog suda za ljudska prava budu povučene i ako smatra da će umjesto uklanjanja diskriminacija zapravo nastavak iste "izazvati dodatne podjele u BiH."
"Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj 'etnokracije' koja prevladava u BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom", napisao je Schmidt u izvještaju koji je predstavio u UN-u.
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu zakazalo je sjednicu krajem novembra.
Podsjetimo, u presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022.
Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.
Sud je primijetio da je suština apelantovog slučaja da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već "etnokratija" u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.
Sud je naglasio da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u predmetima "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav" u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u BiH, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
