"Nećemo uvesti sankcije Rusiji": Sve je tiši Vučić, dok pred Zelenskim usvaja još jednu osudu ruske agresije
"Dvije stolice" ili samo jedna?
Vučićeva politika "sjedenja na dvije stolice" već godinama je predmet kritika i kod kuće i u inostranstvu. S jedne strane, Srbija održava bliske odnose sa Rusijom, a s druge strane, Beograd barem deklarativno teži evropskim integracijama, iako mnogi u Briselu smatraju da je Srbija daleko od stvarnog usklađivanja sa vanjskopolitičkim stavovima EU.
Vučić se, međutim, brani od optužbi da balansira između dvije strane. "Imamo samo jednu stolicu, srpsku", izjavio je predsjednik Srbije, tvrdeći kako vodi nezavisnu politiku. Ipak, sve je jasnije da taj balans postaje sve teži. U društvu evropskih lidera i predsjednika Ukrajine, dok usvaja deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija, Vučićeva retorika o "neutralnosti" sada više djeluje kao šapat nego kao odlučna politika.
Deklaracija donijeta u Dubrovniku,usvojena, između ostalog, i od strane ukrajinskog predsjednika Zelenskog, nedvosmisleno osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu. Među onima koji su usvojili su, osim Srbije, i lideri Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i drugih država regije. Tekst jasno izražava podršku teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i poziva na povlačenje ruskih trupa sa svih okupiranih teritorija, uključujući Krim.
Uprkos ovim jasnim porukama, Vučić je u svojoj izjavi nakon summita inzistirao da Srbija neće slijediti put EU i uvesti sankcije Rusiji. "Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, ali ćemo istovremeno ostati bez uvođenja sankcija Rusiji. To je naša politika", izjavio je Vučić, ponavljajući mantru koja ga prati kroz sve političke krize od početka rata u Ukrajini.
Prigovori iz Brisela
Za mnoge u Briselu i Washingtonu, Vučićev stav postaje sve problematičniji. Dok Srbija usvaja deklaracije kojima osuđuje agresiju, ona istovremeno odbija da se distancira od Moskve kroz sankcije, čime ostavlja prostor za sumnju u njenu stvarnu opredijeljenost ka evropskim integracijama. Evropska unija već godinama insistira na tome da zemlje kandidatkinje moraju uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom EU, a izostanak sankcija prema Rusiji postaje sve veći kamen spoticanja za Srbiju.
Vučićev odgovor na ove kritike često je defanzivan. "Nemojte nas navoditi", rekao je danas, jasno stavljajući do znanja da Beograd neće pod pritiskom mijenjati svoju politiku prema Moskvi. Ipak, realnost je da se Srbija sve više nalazi u situaciji u kojoj će morati odlučiti koju stranu zaista podržava. Zapad, prema svim pokazateljima, traži konkretnu akciju.
Kako rat u Ukrajini traje, Vučićeva politika balansiranja postaje sve rizičnija. S jedne strane, Rusija ostaje ključan partner Srbije u očima mnogih građana, ali i u političkom narativu koji se gradi decenijama. S druge strane, EU, kojoj Srbija teži, sve manje pokazuje strpljenje za one koji ne žele uskladiti svoje stavove s evropskom vanjskom politikom.I dok Vučić i dalje uporno tvrdi da Srbija "ne sjedi na dvije stolice", činjenica da je usvojio dokument koji osuđuje Rusiju, dok istovremeno odbija uvesti sankcije, ukazuje na političku nesigurnost koja se sve teže skriva iza diplomatskih fraza. Na kraju, pitanje koje se postavlja nije hoće li Srbija izabrati stranu, već kada će to učiniti.
